Zemlja je bogatstvo za koje ćemo pred Bogom biti pitani

hungarys-islamic-community-wants-reis-kavazovic-to-be-their-leaderHvala Allahu Uzvišenom koji je stvorio Zemlju i sve što je na njoj i Koji je bogatstva i blagodati zemlje nama ljudima  na povjerenje i korištenje darovao. Molimo ga za blagodati ovoga i budućega svijeta. Neka je Božiji blagoslov i mir na Njegovog izabranika Muhameda a.s., neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i  po vrlinama poznate njegove ashabe.

Na Oprosnome hadžu Vjerovjesnik alejhis-selam obraćajući se skupinama muslimana i ostavljajući im najvažnije životne poruke je između ostaloga rekao: „Vaša imovina, vaš ugled i vaši životi nepovredivi su jedan drugome, kao što je nepovrediv ovaj dan, u ovom vašem mjesecu i u ovom vašem gradu.“

Na prvom mjestu u ovom hadisu Božiji Poslanik, neka je na njega mir i blagoslov Božiji, spominje nepovredivost i neprikosnovenost našeg imetka. Niko nema pravo da se neodgovorno i rasipnički odnosi prema imetku kojeg posjeduje, kao što je strogo zabranjeno na nezakonit i nedozvoljen način prisvajati i uzimati imetak drugih ljudi.

Svaki imetak je važan jer čovjeku omogućava stabilan i normalan život, ali je bez sumnje najvažniji i najtrajniji imetak sama zemlja koja je istovremeno mjesto sa kojeg se hranimo i mjesto na kojem gradimo. Sva ljudska egzistencija je neodvojiva od zemlje. Od zemlje je stvoren prvi čovjek na zemlji, sjeme za svoje nasušne potrebe čovjek sije i žanje na plodnim oranicama zemlje; na zemlji čovjek podiže svoje kuće i stanove i najzad čovjek će biti vraćen svojoj  zemljanoj materiji od koje je njegov praotac Adem oblikovan i stvoren.

Zato je po islamskom učenju nedopustiva nebriga i nemar prema zemlji koju posjedujemo.

Božiji poslanik Muhamed, a.s., opominje: „Ako neko ima zemlju, nek je obrađuje ili neka je da na korištenje svome bratu.“

Koliki je  grijeh zapustiti i ne koristiti obradivo zemljište, još je veći i pogubniji grijeh zemlju koja je naše vlasništvo prodavati u bescijenje i zbog različitih političkih pritisaka i smicalica pristajati na trajno i  nezakonito uzurpiranje  naše zemlje.

Nažalost, upravo to se često dešavalo u našoj burnoj povijesti. Oduzimanjem bošnjačke zemlje kroz razne vidove agrarne reforme i nacionalizacije nastojalo se potpuno socijalno i ekonomski uništiti zemljoposjednike muslimane, jer bi time Bošnjaci ujedno bili i nacionalno i politički podjarmljeni i marginalizovani.

Ilustraciije radi navest ćemo sljedeće bolne i zaprepašćujuće primjere:

U svim agrarnim reformama od 1919. do 1939. godine, ukupno je u Bosni i Hercegovini od nekadašnjih zemljoposjednika (uglavnom Bošnjaka) oduzeto takozvane beglučke zemlje u iznosu 400.072 hektara i takozvanih kmetskih selišta 775.233 hektara, što ukupno iznosi 1.175.305 hektara zemlje koja je Bošnjacima trajno oteta. U posljednja tri stoljeća smanjena je teritorija na kojoj su Bošnjaci nekada živjeli za 90 posto. Nakon agresije na BiH od 1991. do 1995. godine dio bosanskohercegovačke teritorije na kojoj su Bošnjaci živjeli smanjen je od 94,5% na oko 22%. Na osnovu istih političkih planova samo sa drugim akterima i danas traje sistematsko otimanje bošnjačke zemlje. Ovaj put tiho i skoro bez vidljivog suprostavljanja. Naime, vlasti Republike Srpske donijele su Zakon o premjeru i katastru koji je ove godine počeo sa primjenom. Ovim zakonom predviđeno je uspostavljanje nove zemljišne evidencije dok će stara evidencija biti izbrisana, a kao glavni, navodni razlog  donošenja ovog Zakona navedeni su neujednačenost i nesređenost zemljišne dokumentacije.

Ovaj Zakon je višestruko štetan i veoma opasan po interese Bošnjaka u manjem BH entitetu, jer naši očevi i djedovi nažalost, nekada  zbog objektivnih, a ponekad iz subjektivnih razloga, nisu vodili urednu zemljišno-vlasničku dokumentaciju. Osim toga, kako evidentirati i sačuvati vlasništvo nad zemljom onih hiljada pobijenih i širom svijeta protjeranih Bošnjaka? Kako na blagovremen i potpun način informirati Bošnjake koji posjeduju zemlju u RS kada se o ovom pomenutom Zakonu u javnosti zna jako malo i nedovoljno?

Ono što nam svima mora biti kristalno jasno je jednostavna činjenica da je Zakon legalno donesen i izvjesno je da se neće poništiti. Međutim, mi ne smijemo ostati nijemi i pasivni posmatrači pred još jednom okrutnom pljačkom naše zemlje koja je vješto i besramno pravnički zamaskirana. Bez obzira što pokazatelji broja  povratnika u Republiku Srpsku nisu ohrabrujući mi ne smijemo dozvoliti da se otimanjem zemlje legaliziraju najteži zločini, da se dodatno mijenja demografska slika  i prekraja  historija naše domovine. Stoga, danas sa ovog časnog mjesta i uovom odabranom danu pozivamo sve Bošnjake koji imaju imovinu na teritoriji Republike Srpske, posebno one čija je imovina u proteklim decenijama uzurpirana da se pripreme za implementaciju ovog Zakona i spase ono što se još može spasiti od potpunog otuđenja i nestanka.

Šta je, dakle, u tu svrhu nužno učiniti?

Ukoliko imamo zemljište i imovinu  na tom području, potrebno je odmah i bez oklijevanja uspostaviti kontakt sa ljudima koji žive u toj mjesnoj zajednici i općini i zatražiti sve važne informacije. Uspostavljanje nove evidencije o vlasniku zemlje vršit će se  putem novog premjera i katastra i tom prilikom na javnom izlaganju bit će obavezno učešće svih zainteresiranih strana. Naša je primarna i neizostavna dužnost da učestvujemo u tom javnom izlaganju naše imovine. Prije toga, detaljno i na vrijeme se informišimo o tome šta je naša imovina, gdje se nalazi, koje su granice konkretne parcele, postoji li neka dokumentacija o imovini koja je naše vlasništvo….

Nakon toga, pažljivo ćemo pratiti obavještenja o izlaganju nekretnina i aktivno učestvovati u javnom izlaganju. Ukoliko zbog nekog važnog i neodgodivog posla nismo u prilici prisustvovati javnom izlaganju  i ovim prethodno navedenim postupcima  potrebno je da na vrijeme damo punomoć nekoj povjerljivoj osobi koja će to učiniti umjesto nas. Od toga koliko ćemo biti aktivno uključeni u ove postupke ovisi i sudbina naše zemlje i imovine u Republici Srpskoj. Nažalost, i po svemu sudeći, ovaj Zakon neće biti jedini i posljednji atak na našu imovinu, jer smo nedavno šokirani viješću da je u proceduri novi Zakon kojim se na mala vrata omogućava oduzimanje muslimanskih grobalja i mezarja. Groteksno i bolno! Na teritoriji gdje su nekada živjeli u većini sada se i živim i mrtvim Bošnjacima nastoji oteti zemlja koju su svojim radom i znojom stoljećima pošteno stjecali i vrijedno obrađivali. Pred Uzvišenim Stvoriteljem bit ćemo dvostruko odgovorni za našu zemlju. Jedna je ovozemaljska odgovornost, jer braneći svoju zemlju od nestanka mi na najbolji način branimo svoj opstanak i pravo na život i sretniju budućnost. Na ahiretu ćemo biti pitani za imovinu kako smo je stekli i u šta smo je potrošili, a zemlja je naše neizmjerno bogatstvo koje nikada nije izdalo i iznevjerilo svoga savjesnog i odgovornog vlasnika. Kuću nam mogu spaliti, pokretnu imovinu odnijeti i opljačkati, ali našu dragu i rodnu grudu uz Božiju pomoć ne mogu oteti sve dok se za nju svim dozvoljenim sredstvima i do posljednjeg našeg životnog daha hrabro i dostojanstveno  borimo. Gospodaru naš molimo Te za pomoć i prisebnost u postupcima našim. Naoružaj nas strpljenjem, učvrsti korake naše i pomozi nas protiv naroda koji nevjeruje!

Hadždž i kurban bajram

hutba5Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Onome koji je svojim stvorenjima raznolike blagodati dao, neka je salavat i selam na resuli-ekrema i nebijji-muuhterema, Muhammeda,s.a.w.s., onoga koji nam je Allahove blagodati kroz svoj život pokazao i ukazao na njihove vrijednosti. Salavat i selam na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe, i sljedbenike njegovog ummeta do Sudnjega dana.

Ibadete (obrede) je Allah,dž.š., kao blagodat, dao ljudima radi njihovog vlastitog usavršavanja i postizanja trajnog i kontinuiranog zadovoljstva. Pored činjenice da ibadeti ispunjavaju i upotpunjuju pojedinca, ibadeti svoj uzvišeni smisao intenzivno dobivaju ukoliko su obavljeni u džematu. Bitnost džemata (zajedništva) oslikava nam i kur'anski ajet, u kojem Allah dž.š. kaže: “Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte.” (Ali-Imran, 103). Otuda Muhammed, a.s. upozorava da šejtan jede ovcu koja se odvoji od stada te da je Allahova ruka uz džematsko djelovanje (jedullahi me'al džema'ah).

Ukoliko obratimo pažnju na temeljne postulate islamskog vjerovanja, vidjet ćemo da je njihovo izvršenje usko vezano za zajednicu.

Namaz je stroga obaveza svakog pojedinca koja, ukoliko bude obavljena zajednički, ima znatno veću vrijednost. U tom smislu su izdvojeni i posebni namazi čije obavljanje je ispravno jedino kroz formu džemata kao što su džuma i bajrami. Čak se i ispraćaj umrlih sa ovog svijeta u islamu poprati zajedničkim namazom.

Nadalje, koliko god se činio individualnim ibadetom, ramazanski post je daleko više od toga. Zapravo, prije bi se moglo kazati da je savladavanje samog sebe i svojih prohtjeva te razvijanje suosjećanja sa onima koji su lišeni hrane, pića i drugih ovosvjetskih blagodati jedan od najboljih načina razvijanja kolektivnog duha i socijalizacije vjernika.

Slični efekti očekuju se i kroz obavezu zekata kroz koju imućniji muslimani izdvajaju dio svog imetka u korist siromašnih i tako daju svoj doprinos jačanju cjelokupne zajednice.

Ipak, riječ džemat dobiva svoju najpotpuniju afirmaciju kroz obred hadža koji u isto vrijeme i na istom mjestu objedini i po nekoliko miliona muslimana iz svih krajeva svijeta. Hadž se često puta opisuje i kao sveopći kongres muslimana.

Značaj i vrijednost dana hadža, prvih deset dana zul-hidždžeta, dana arefata i kurban bajrama, najslikovitije opisuje Allahov Poslanik,a.s., za koje kaže:

”Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana (prvih deset dana zul-hidždžeta). Prisutni su upitali: ”Allahov Poslaniče, i od borbe na Allahovom putu?” Rekao je: ”I od borbe na Allahovom putu, osim čovjeka koji u borbi na Allahovom putu žrtvuje svoj život i imetak.“ (Hadis-sahih) Iz hadisa se razumije da je svako dobro djelo koje se učini u prvih deset dana zul-hidždžeta Allahu draže od sličnog djela kada se uradi mimo tih dana. Razumije se, također, da je čovjek koji se trudi da čini dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji na tom putu ne preseli, te da se sva dobra djela u njima, bez izuzetka, višestruko nagrađuju.

Prvih deset dana zul-hidždžeta obuhvata dan Arefata i prvi dan Kurban-bajrama, o kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Najveličanstveniji dan kod Allaha je prvi dan Kurban-bajrama, a zatim dan Arefata.“ (Ebu Davud i Nesai – sahih)

Dani hadžijskog ili kurban bajrama su jedinstveni i po obavezi klanja kurbana. Klanje kurbana je obaveza koju jednom godišnje mora izvršiti svaka punoljetna i imućna osoba. O vrijednosti kurbana Allahov Poslanik,a.s., je rekao:

„Zaista među najdraže stvari Uzvišenom Allahu je i klanje kurbana na Hadži-bajram. Sigurno onom koji zakolje kurban neće izostati velika nagrada na budućem svijetu.“

„Kada musliman zakolje kurban, namjeravajući s tim steći Božije zadovoljstvo i čineći to samo, što je to naredio Uzvišeni Allah, to će njegovo dobro djelo dospjeti Allahu prije nego krv kurbana padne na zemlju tj. Allah, dž.š., će primiti taj kurban od svog roba sa najvećim zadovoljstvom i uvrstiti ga u najbolja njegova djela, pa će ga zato na budućem svijetu naročito nagraditi.“

Smisao klanja kurbana je iskrenost činjenja djela, koja je Dragom Allahu bitna, koju možemo vidjeti na primjeru hz. Ademovih,a.s., sinova Kabila i Habila, kada im je Allah,dž.š., naredio da Mu zakolju kurban, te je Habil odabrao jednu najbolju ovcu iz svoga stada, za razliku od svoga brata Kabila, koji tome nije pridavao veliki značaj, pa je Allah primio samo Habilov kurban, kao i kroz iskrenost činjenja djela Ibrahima,a.s., kada mu je bilo rečeno da prinese kao žrtvu svoga sina, on se nije usprotivio, te je bio spreman u ime Allaha i svoga sina žrtvovati.

Ovi dani nas između ostalog, najviše uče zajedništvu, nekoliko miliona hadžija na jednome mjestu, svi u bijelim čaršafima, razbijaju svake društvene, ekonomske ili druge barijere među muslimanima svijeta. Kurban-bajramski dani su dani solidarnosti među muslimanima, u kojima, oni koji imaju pomažu one koji ne imaju, i tako se međusobno saosjećaju.

Molim Uzvišenog Allaha da našim hadžijama primi njihov hadž, da onima koji imaju želju a nemaju mogućnosti, Allah,dž.š., omogući obavljanje hadža, da muslimane svijeta ujedini, onako kako to hadž ujedinjuje muslimane svijeta, da jedni drugima budemo podrška a ne kočnica u životu i radu, da među nama vlada ljubav, poštovanje, solidarnost, saosjećajnost, onako kako to jeste u ovim odabranim danima Gospodaru naš primi od nas naše dove i naša djela, amin!

Obavještenje o poreskoj članarini

info2

INFORMACIJA O PORESKOJ ČLANARINI

Skupština Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj je 18. oktobra 2008.g. donijela odluku o uvođenje plaćanja članarine preko poreza. Primjena ove odluke o poreskoj članarini je stupila na snagu od 1. januara 2013.g. Većina džemata u okviru Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj već primjenjuje ovaj način plaćanja članarine, koji se pokazao veoma efikasnim i uspješnim.

Bošnjačka islamska zajednica Jönköping sada kreće sa primjenom ove odluke i pozivamo sve sadašnje i buduće članove da svoje članstvo u našem Džematu realiziraju na ovaj način.

Dosadašnji način plaćanja članarine će funkcionirati još jedan određeni prijelazni period, dok se ne donese odluka o njegovom ukidanju i potpunom prelasku na poresku članarinu.

Detaljnije informacije se nalaze u brošuri o poreskoj članarini koja je dostupna na internet stranici našeg Džemata http://www.bizjo.se.

 

NAPOMENA:

Svi koji žele plaćati članarinu putem poreza već od 1. januara 2014.g. moraju ispuniti i potpisati pristupnicu za poresku članarinu najkasnije do 31. oktobra 2013.g. Pristupnica je dostupna u prostorijama Džemata i na našoj internet stranici.

Za dodatne informacije i pitanja o poreskoj članarini možete se obratiti sekretaru Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj:

Jasmin Dervisević

kontakt@izb.se

tel. 0520-499064,
mob. 0763-102447

 

Izvršni odbor Bošnjačke islamske zajednice Jönköping

 

Jönköping, 8. oktobar 2013.g.