Hadždž i kurban bajram

hutba5Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Onome koji je svojim stvorenjima raznolike blagodati dao, neka je salavat i selam na resuli-ekrema i nebijji-muuhterema, Muhammeda,s.a.w.s., onoga koji nam je Allahove blagodati kroz svoj život pokazao i ukazao na njihove vrijednosti. Salavat i selam na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe, i sljedbenike njegovog ummeta do Sudnjega dana.

Ibadete (obrede) je Allah,dž.š., kao blagodat, dao ljudima radi njihovog vlastitog usavršavanja i postizanja trajnog i kontinuiranog zadovoljstva. Pored činjenice da ibadeti ispunjavaju i upotpunjuju pojedinca, ibadeti svoj uzvišeni smisao intenzivno dobivaju ukoliko su obavljeni u džematu. Bitnost džemata (zajedništva) oslikava nam i kur'anski ajet, u kojem Allah dž.š. kaže: “Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte.” (Ali-Imran, 103). Otuda Muhammed, a.s. upozorava da šejtan jede ovcu koja se odvoji od stada te da je Allahova ruka uz džematsko djelovanje (jedullahi me'al džema'ah).

Ukoliko obratimo pažnju na temeljne postulate islamskog vjerovanja, vidjet ćemo da je njihovo izvršenje usko vezano za zajednicu.

Namaz je stroga obaveza svakog pojedinca koja, ukoliko bude obavljena zajednički, ima znatno veću vrijednost. U tom smislu su izdvojeni i posebni namazi čije obavljanje je ispravno jedino kroz formu džemata kao što su džuma i bajrami. Čak se i ispraćaj umrlih sa ovog svijeta u islamu poprati zajedničkim namazom.

Nadalje, koliko god se činio individualnim ibadetom, ramazanski post je daleko više od toga. Zapravo, prije bi se moglo kazati da je savladavanje samog sebe i svojih prohtjeva te razvijanje suosjećanja sa onima koji su lišeni hrane, pića i drugih ovosvjetskih blagodati jedan od najboljih načina razvijanja kolektivnog duha i socijalizacije vjernika.

Slični efekti očekuju se i kroz obavezu zekata kroz koju imućniji muslimani izdvajaju dio svog imetka u korist siromašnih i tako daju svoj doprinos jačanju cjelokupne zajednice.

Ipak, riječ džemat dobiva svoju najpotpuniju afirmaciju kroz obred hadža koji u isto vrijeme i na istom mjestu objedini i po nekoliko miliona muslimana iz svih krajeva svijeta. Hadž se često puta opisuje i kao sveopći kongres muslimana.

Značaj i vrijednost dana hadža, prvih deset dana zul-hidždžeta, dana arefata i kurban bajrama, najslikovitije opisuje Allahov Poslanik,a.s., za koje kaže:

”Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana (prvih deset dana zul-hidždžeta). Prisutni su upitali: ”Allahov Poslaniče, i od borbe na Allahovom putu?” Rekao je: ”I od borbe na Allahovom putu, osim čovjeka koji u borbi na Allahovom putu žrtvuje svoj život i imetak.“ (Hadis-sahih) Iz hadisa se razumije da je svako dobro djelo koje se učini u prvih deset dana zul-hidždžeta Allahu draže od sličnog djela kada se uradi mimo tih dana. Razumije se, također, da je čovjek koji se trudi da čini dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji na tom putu ne preseli, te da se sva dobra djela u njima, bez izuzetka, višestruko nagrađuju.

Prvih deset dana zul-hidždžeta obuhvata dan Arefata i prvi dan Kurban-bajrama, o kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Najveličanstveniji dan kod Allaha je prvi dan Kurban-bajrama, a zatim dan Arefata.“ (Ebu Davud i Nesai – sahih)

Dani hadžijskog ili kurban bajrama su jedinstveni i po obavezi klanja kurbana. Klanje kurbana je obaveza koju jednom godišnje mora izvršiti svaka punoljetna i imućna osoba. O vrijednosti kurbana Allahov Poslanik,a.s., je rekao:

„Zaista među najdraže stvari Uzvišenom Allahu je i klanje kurbana na Hadži-bajram. Sigurno onom koji zakolje kurban neće izostati velika nagrada na budućem svijetu.“

„Kada musliman zakolje kurban, namjeravajući s tim steći Božije zadovoljstvo i čineći to samo, što je to naredio Uzvišeni Allah, to će njegovo dobro djelo dospjeti Allahu prije nego krv kurbana padne na zemlju tj. Allah, dž.š., će primiti taj kurban od svog roba sa najvećim zadovoljstvom i uvrstiti ga u najbolja njegova djela, pa će ga zato na budućem svijetu naročito nagraditi.“

Smisao klanja kurbana je iskrenost činjenja djela, koja je Dragom Allahu bitna, koju možemo vidjeti na primjeru hz. Ademovih,a.s., sinova Kabila i Habila, kada im je Allah,dž.š., naredio da Mu zakolju kurban, te je Habil odabrao jednu najbolju ovcu iz svoga stada, za razliku od svoga brata Kabila, koji tome nije pridavao veliki značaj, pa je Allah primio samo Habilov kurban, kao i kroz iskrenost činjenja djela Ibrahima,a.s., kada mu je bilo rečeno da prinese kao žrtvu svoga sina, on se nije usprotivio, te je bio spreman u ime Allaha i svoga sina žrtvovati.

Ovi dani nas između ostalog, najviše uče zajedništvu, nekoliko miliona hadžija na jednome mjestu, svi u bijelim čaršafima, razbijaju svake društvene, ekonomske ili druge barijere među muslimanima svijeta. Kurban-bajramski dani su dani solidarnosti među muslimanima, u kojima, oni koji imaju pomažu one koji ne imaju, i tako se međusobno saosjećaju.

Molim Uzvišenog Allaha da našim hadžijama primi njihov hadž, da onima koji imaju želju a nemaju mogućnosti, Allah,dž.š., omogući obavljanje hadža, da muslimane svijeta ujedini, onako kako to hadž ujedinjuje muslimane svijeta, da jedni drugima budemo podrška a ne kočnica u životu i radu, da među nama vlada ljubav, poštovanje, solidarnost, saosjećajnost, onako kako to jeste u ovim odabranim danima Gospodaru naš primi od nas naše dove i naša djela, amin!

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s