Svjesnost Allaha,dž.š.

hutbaSva hvala i zahvala pripada Allahu, dž.š.,  Gospodaru svjetova, salavat i selam Njegovom Poslaniku i miljeniku Muhammedu,s.a.w.s., njegovoj porodoci, plemenitim ashabima i sljedbenicima njegovog ummeta do Sudnjega dana.

U suri el-Bekare, Allah,dž.š., kaže:

– A Allah dobro vidi ono što oni rade.(Beqare  96)

Prenosi se da je kod Ibrahim b. Edhema došao neki čovjek i rekao mu:“ O Ebu Ishak, bio sam nepravedan prema sebi, pa kaži mi nešto što će me spriječiti da činim grijehe i što će očistiti moje srce“. Ibrahim mu odgovori:“ Ako prihvatiš pet stvari neće ti škoditi grijeh, niti će uništiti užitak.„ A koje su to stvari“- upita čovjek. 1. „Kada htjedneš da se ogriješis o Allaha dž.s., nemoj jesti Njegovu opskrbu“.  „A sta ću onda jesti kada je sve na zemlji Allahovo“? Upitao je čovjek. Ibrahim mu odgovori:“Pa je li lijepo da griješiš prema Allahu dž.š., a jedeš Njegovu opskrbu“ ? „Nije lijepo, odgovori čovjek i upita za drugu stvar.  2. Ibrahim mu reče: „Kada poželiš da učiniš grijeh, nemoj ga činiti na Allahovoj zemlji“ !  „Ova stvar je teža od prve ! Gdje ću onda živjeti kada je sve od Istoka do Zapada Allahovo. Pa je li lijepo da griješiš prema Allahu, a živiš na Njegovj zemlji?Nije lijepo odgovori čovjek i upita za sljedeću stvar. 3. Ibrahim mu je reče:“Kada poželiš da uradiš grijeh, a svjestan si da jedeš Allahovu opskrbu i živiš na Njegovoj zemlji, onda nađi mjesto gdje te niko neće vidjeti pa grijeh učini ! Ibrahime ! Kako je to moguće, kada Alah dž.š., zna šta kriju naše duše ?  Ibrahim reče:“Pa je li lijepo da griješiš prema Allahu dž.š., a jedeš Njegovu hranu, živiš na Njegovj zemlji i ništa Mu sakriti ne možeš? „Nije lijepo“- odgovori čovjek i upita za sljedeću stvar.

4. Ibrahim reče:“ Kada dođe melek smrti da ti uzme dušu, reci mu da malo sačeka da se pokaješ i uradiš još koje dobro djelo“. Čovjek na to reče:“Ko još može odgoditi smrt“?! Ibrahim odgovori:“Pa kada ne možeš odgoditi smrt, a znaš sigurno da će ti doći, kako se onda možeš nadati spasu? Zatim čovjek zatraži i petu stvar.
5. Ibrahim mu reče:“Kada ti dođu Zebanije (meleki čuvari reda u Džehennemu) na Sudnjem danu da te povedu u Džehennem, nemoj ići sa njima“! Čovjek reče:“Zar se neko može melekima suprostaviti“?! A Ibrahim mu reče: Pa čemu se onda nadas?
Čovjek reče:“O Ibrahime, dosta mi je ! Od Allaha, tražim oprosta i Njemu se kajem“. Kažu kad je čuo ove mudre savjete, bio je pokoran Allahu sve do svoje smrti.

Znaj čovječe, gdje god si, Allah te vidi i prati. Znaj da Allah zna za svaki listić koji otpadne s grane, zna šta tvoja prsa taje, šta ti je u srcu. Zna najskriveniji pogled. Allah vidi svaki tvoj grijeh, bio on veliki ili mali. Allah te vidi kada staneš na namaz, ali te isto tako vidi kada ležiš u krevetu i ne ustaješ na sabah.Zar misliš čovječe da od Allaha možeš nešto sakriti, da Allah ne zna svaki tvoj propust, svaki tvoj grijeh? Jesmo li svjesni i ubjeđeni (!)da nas Allah doista vidi?Neko jeste, neko nije. Oni koji nisu svjesni i ubjeđeni (!), trebaju na svakom koraku ponavljati Allahove riječi: “Allah sve zna, sve čuje i sve vidi”, sve dok te riječi ne uđu u srce i dok ne shvate da je Allah Svemoćan, da doista sve čuje, sve vidi i sve zna. Od Allaha se ne možemo nigdje sakriti. Allaha ne možemo prevariti. „Čini ibadet Allahu kao da Ga vidiš, ako ti Njega ne vidiš, budi svjestan da On tebe zasigurno vidi“!

Molim Allaha dž.š. da budemo od onih koji su svijesni svoga Gosopadara, u svakom životnom trenutku. Amin.

18.10.2013.godine, Jönköping

Amsal ef. Memić

Predavanje povodom Kurban-bajrama

imagesGovor Allahovog Poslanika,s.a.w.s., na arefatu

O ljudi, čujte i slušajte što ću vam reći, jer ne znam hoću li se više sa vama sastati na ovome  svijetu, na ovome mjestu.

O Vi koji vjerujete bojte se Allaha i poštujte Allaha, budite humani i pravedni prema sebi i prema drugima, ovo je dan prinošenja žrtvi u ime Allaha. Ovaj mjesec je poštovan i častan mjesec, ovaj grad je poštovan grad. A kako su poštovani ovaj dan, ovaj mjesec i ovo mjesto, tako i vi jedni prema drugima, treba da se odnosite s poštovanjem i čašću.

Čuvajte, poštujte i cijenite vrijednosti ljudske ličnosti i ljudskog dostojanstva.

Čovjek je Allahovo djelo i teško onome ko oskrnavi čast i dostojanstvo Allahova djela.

O ljudi, zasigurno ćete se vratiti Allahu i on će vas pitati za vaša djela i vaš rad.

Vjernici moji, znajte da je završeno razdoblje neznanja i ružnih običaja koji su toliko nesreće donijeli ljudskom rodu, ja sam vam pokazao put spasa kojim trebate ići.

Stvari koje su vam date u amanet čuvajte kao svoje vlastite, i vratite ih vjerno i na vrijeme onome čije su.

Krvna osveta je zabranjena. Sve ovakve optužbe koje potječu iz doba prije islama i iz doba neznanja, dokidaju se.

Lihva i kamate su zabranjene, vjernik od dužnika treba da naplati samo ono što mu je pozajmljeno.

O vjernici, oprostite kamate dužnima, ako to ne učinite znajte da ste se teško zamjerili Allahu i njegovom poslanika. Ako je dužnik u nezgodi produžite mu rok plaćanja, a ako mu oprostite dug, to je još bolje.

O ljudi, bojte se onoga dana koji sigurno dolazi kada ćete svi doći pred Allaha vrhovnog sudiju gdje vas čeka apsolutna Pravda. Kada se obavezujete da ćete jedan dug platiti na vrijeme i kad pravite ugovore zapišite tačno i vjerno onako kako ste ugovorili.

O smrtnici, volite i slušajte Allaha, gospodara svih svjetova koji stvori nas muškarce i žene od kojih se razvi ljudski rod.

Poštujte krvnu vezu. Vjerno ispunjavajte dužnosti i obaveze između muža i žene, između roditelja i djece.

Dijete stiče džennet pod nogama svoje majke.

Čuvajte se bluda, preljube i ljubomore.

Ženite se onima koje volite, a kad vas je Allahova volja sjedinila, onda se poštujte, volite i živite u ljubavi i skladu.

Muževi, postupajte sa svojim ženama sa mnogo dobrote i ljubavi.

O vjernici, izbjegavajte smutnje i ogovaranje.

Oni koji kleveću poštene žene neka su prokleti na oba svijeta.

Ako osjetite da se prema vašim ženama umanjila ljubav, nemojte nagliti, nemojte tražiti razvod braka bez valjana razloga, jer od svih stvari koje je Allah dozvolio, najviše mrzi razvod braka.

O ljudi, danas je prokleti šejtan tužan jer je doživio poraz, vi ipak budite stalno oprezni i pažljivi da vas ne zavede.

O pravovjerni, znajte i ne zaboravite da su svi muslimani braća, vi ste svi u pravima i dužnostima potpuno jednaki. Muslimani, pazite se, volite i međusobno se pomažite.

Ne smijete jedni druge vrijeđati, oštetiti ili bilo šta oduzeti. Nikad ničije pravo ni čast ne gazite, nemojte sami sebi nasilje činiti.

O ljudi, poslušajte što vam kažem i dobro zapamtite, ja vam ostavljam Kur'an, ako ga se budete pridržavali nećete nikad skrenuti sa pravog puta. Imate pred sobom moj cijeli život, moje riječi i moja djela, sve što sam govorio i radio nastojao sam da bude u potpunom skladu sa Allahovom odredbom.

O vjernici govorite uvijek čistu istinu. Neka vas nikad mržnja ne zavede sa staze prava i pravednosti. Pravednost je sestra pobožnosti. Bojte se Allaha, jer on vidi šta vi radite.

O ljudi čuli ste moju poruku, unesite je u svoja srca i u svoje živote.

Neka svi oni koji su čuli ove moje riječi prenesu onima koji ih nisu čuli.

 

Savjeti mudrog Lukmana svome sinu

 

„ O vi koji vjerujete, sebe i porodice  svoje čuvajte od vatre….(Tahrim, 6)

 

Lukman je savjetovao svome sinu:

O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je uistinu veliki grijeh.

Sinko moj, obavljaj namaz i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od ružnih i strpljivo podnosi ono što te zadesi-dužnost je tako postupati.

Sine moj, sjedaj u društvo učenih ljudi što je više moguće i pažljivo slušaj njihove mudre riječi, jer one oživljavaju mrtvo srce kao što oljusak oživi mrtvu zemlju.

Sine, uzdaj se u Allaha i boj se Allaha, jer u srcu uvijek mora da bude strah od Allaha i nada u Njegovu milost.

Sine, uči često dovu rabbenagfirli (Bože oprosti mi), jer kod Allaha postoje trenuci kad se ne odbijaju dove, pa možeš potrefiti.

Sine, dobra se djela ne mogu činiti bez čvrstog vjerovanja, onaj čija je namjera slaba i djela su mi slaba.

Sine, ne dozvoli da te šejtan zavede-budi odlučan, sjeti se kabura i smrti, i znaj da ćeš dunjaluk ostaviti kad-tad.

Sine, ko laže, gubi sjaj lica, onaj koi ma ružne navike bude podložan nemiru. Lakše je planinu promjeniti nego da glup shvati.

Sine, ostani daleko od laži, laž se može učiniti slatkom, ali će biti izvor neprijateljstva za tu osobu.

Sine, posjećuj dženaze jer će te one posjećati na smrt, a izbjegavaj društvena okupljanja i veselja koja će te uvući u dunjalučka uživanja.

Sine, izbjegavaj jesti kad si sit, bolje ti je baci hranu psu, nego je pojesti sit.

Sine, ne budi ljudima sladak da te pojedu, niti gorak da te ispljunu.

Sine, ne budi gori od pijetla, jer on rano kukuriće a ti još spavaš.

Sine, ne odgađaj pokajanje jer smrt ne čeka, ona pogađa iznenada.

Sine, ne druži se sa neukim ljudima, da ti se njegovo ponašanje ne bi svidjelo, ne ljuti se na mudre ljude, da te ne bi izbjegavali.

Sine, najgori ljudi su oni kojima je svejedno što ljudi gledaju dok on čini grijeh.

Sine, druži se sa pobožnim ljudima, jer ako Allah spusti Svoju milost na njih, može i tebe potrefiti, izbjegavaj loše ljude jer ako Allah na njih spusti kaznu, može i tebe potrefiti.

Sine, znaj onog dana kad si došao na ovaj svijet, sve si bliže odlasku sa njega, pa se pripremaj za to.

Sine, čuvaj se duga, jer je on izvor poniženja i nemira u noći.

Sine, ako ti je neko došao da se požali kako mu je neko iskopao oba oka, i ti vidiš da su mu iskopana, sačekaj sa odlukom dok ne čuješ i drugu stranu, možda je on drugima iskopao dva para očiju.

Na smrtnoj postelji Lukman je pozvao svog sina i rekao mu:

Sine, dao sam ti dosta savjeta, sad ću ti dati samo šest:

  1. Radi za ovaj svijet onoliko koliko ćeš na njemu ostati
  2. Obožavaj Allaha tako da Ga uvijek trebaš
  3. Pripremi se za budući svijet jer ćeš na njemu vječno ostati
  4. Dok ne budeš siguran da si spašen od vatre nastavi raditi da se spasiš od nje
  5. Griješi do one mjere do koje možeš izdržati vatru
  6. Ako hoćeš zgriješiti, idi tamo gdje te Allah I meleki neće vidjeti.

O sinko moj, dobro i zlo, teško koliko zrno gorušice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u zemlji, Allah će na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je sveznajući. (Lukman, 16)

Sinko, strip se na ono što te zadesi.

Iz oholosti ne okreći od ljudi lice svoje.

Ne idi po zemlji nadmeno, jer Allah ne voli ni jednog gordog ni hvalisavog.

U hodu budi odmjeren, a u grlu ne budi grlat.

 

Jönköping, 15.10.2013.god.

Amsal ef. Memić

Zemlja je bogatstvo za koje ćemo pred Bogom biti pitani

hungarys-islamic-community-wants-reis-kavazovic-to-be-their-leaderHvala Allahu Uzvišenom koji je stvorio Zemlju i sve što je na njoj i Koji je bogatstva i blagodati zemlje nama ljudima  na povjerenje i korištenje darovao. Molimo ga za blagodati ovoga i budućega svijeta. Neka je Božiji blagoslov i mir na Njegovog izabranika Muhameda a.s., neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i  po vrlinama poznate njegove ashabe.

Na Oprosnome hadžu Vjerovjesnik alejhis-selam obraćajući se skupinama muslimana i ostavljajući im najvažnije životne poruke je između ostaloga rekao: „Vaša imovina, vaš ugled i vaši životi nepovredivi su jedan drugome, kao što je nepovrediv ovaj dan, u ovom vašem mjesecu i u ovom vašem gradu.“

Na prvom mjestu u ovom hadisu Božiji Poslanik, neka je na njega mir i blagoslov Božiji, spominje nepovredivost i neprikosnovenost našeg imetka. Niko nema pravo da se neodgovorno i rasipnički odnosi prema imetku kojeg posjeduje, kao što je strogo zabranjeno na nezakonit i nedozvoljen način prisvajati i uzimati imetak drugih ljudi.

Svaki imetak je važan jer čovjeku omogućava stabilan i normalan život, ali je bez sumnje najvažniji i najtrajniji imetak sama zemlja koja je istovremeno mjesto sa kojeg se hranimo i mjesto na kojem gradimo. Sva ljudska egzistencija je neodvojiva od zemlje. Od zemlje je stvoren prvi čovjek na zemlji, sjeme za svoje nasušne potrebe čovjek sije i žanje na plodnim oranicama zemlje; na zemlji čovjek podiže svoje kuće i stanove i najzad čovjek će biti vraćen svojoj  zemljanoj materiji od koje je njegov praotac Adem oblikovan i stvoren.

Zato je po islamskom učenju nedopustiva nebriga i nemar prema zemlji koju posjedujemo.

Božiji poslanik Muhamed, a.s., opominje: „Ako neko ima zemlju, nek je obrađuje ili neka je da na korištenje svome bratu.“

Koliki je  grijeh zapustiti i ne koristiti obradivo zemljište, još je veći i pogubniji grijeh zemlju koja je naše vlasništvo prodavati u bescijenje i zbog različitih političkih pritisaka i smicalica pristajati na trajno i  nezakonito uzurpiranje  naše zemlje.

Nažalost, upravo to se često dešavalo u našoj burnoj povijesti. Oduzimanjem bošnjačke zemlje kroz razne vidove agrarne reforme i nacionalizacije nastojalo se potpuno socijalno i ekonomski uništiti zemljoposjednike muslimane, jer bi time Bošnjaci ujedno bili i nacionalno i politički podjarmljeni i marginalizovani.

Ilustraciije radi navest ćemo sljedeće bolne i zaprepašćujuće primjere:

U svim agrarnim reformama od 1919. do 1939. godine, ukupno je u Bosni i Hercegovini od nekadašnjih zemljoposjednika (uglavnom Bošnjaka) oduzeto takozvane beglučke zemlje u iznosu 400.072 hektara i takozvanih kmetskih selišta 775.233 hektara, što ukupno iznosi 1.175.305 hektara zemlje koja je Bošnjacima trajno oteta. U posljednja tri stoljeća smanjena je teritorija na kojoj su Bošnjaci nekada živjeli za 90 posto. Nakon agresije na BiH od 1991. do 1995. godine dio bosanskohercegovačke teritorije na kojoj su Bošnjaci živjeli smanjen je od 94,5% na oko 22%. Na osnovu istih političkih planova samo sa drugim akterima i danas traje sistematsko otimanje bošnjačke zemlje. Ovaj put tiho i skoro bez vidljivog suprostavljanja. Naime, vlasti Republike Srpske donijele su Zakon o premjeru i katastru koji je ove godine počeo sa primjenom. Ovim zakonom predviđeno je uspostavljanje nove zemljišne evidencije dok će stara evidencija biti izbrisana, a kao glavni, navodni razlog  donošenja ovog Zakona navedeni su neujednačenost i nesređenost zemljišne dokumentacije.

Ovaj Zakon je višestruko štetan i veoma opasan po interese Bošnjaka u manjem BH entitetu, jer naši očevi i djedovi nažalost, nekada  zbog objektivnih, a ponekad iz subjektivnih razloga, nisu vodili urednu zemljišno-vlasničku dokumentaciju. Osim toga, kako evidentirati i sačuvati vlasništvo nad zemljom onih hiljada pobijenih i širom svijeta protjeranih Bošnjaka? Kako na blagovremen i potpun način informirati Bošnjake koji posjeduju zemlju u RS kada se o ovom pomenutom Zakonu u javnosti zna jako malo i nedovoljno?

Ono što nam svima mora biti kristalno jasno je jednostavna činjenica da je Zakon legalno donesen i izvjesno je da se neće poništiti. Međutim, mi ne smijemo ostati nijemi i pasivni posmatrači pred još jednom okrutnom pljačkom naše zemlje koja je vješto i besramno pravnički zamaskirana. Bez obzira što pokazatelji broja  povratnika u Republiku Srpsku nisu ohrabrujući mi ne smijemo dozvoliti da se otimanjem zemlje legaliziraju najteži zločini, da se dodatno mijenja demografska slika  i prekraja  historija naše domovine. Stoga, danas sa ovog časnog mjesta i uovom odabranom danu pozivamo sve Bošnjake koji imaju imovinu na teritoriji Republike Srpske, posebno one čija je imovina u proteklim decenijama uzurpirana da se pripreme za implementaciju ovog Zakona i spase ono što se još može spasiti od potpunog otuđenja i nestanka.

Šta je, dakle, u tu svrhu nužno učiniti?

Ukoliko imamo zemljište i imovinu  na tom području, potrebno je odmah i bez oklijevanja uspostaviti kontakt sa ljudima koji žive u toj mjesnoj zajednici i općini i zatražiti sve važne informacije. Uspostavljanje nove evidencije o vlasniku zemlje vršit će se  putem novog premjera i katastra i tom prilikom na javnom izlaganju bit će obavezno učešće svih zainteresiranih strana. Naša je primarna i neizostavna dužnost da učestvujemo u tom javnom izlaganju naše imovine. Prije toga, detaljno i na vrijeme se informišimo o tome šta je naša imovina, gdje se nalazi, koje su granice konkretne parcele, postoji li neka dokumentacija o imovini koja je naše vlasništvo….

Nakon toga, pažljivo ćemo pratiti obavještenja o izlaganju nekretnina i aktivno učestvovati u javnom izlaganju. Ukoliko zbog nekog važnog i neodgodivog posla nismo u prilici prisustvovati javnom izlaganju  i ovim prethodno navedenim postupcima  potrebno je da na vrijeme damo punomoć nekoj povjerljivoj osobi koja će to učiniti umjesto nas. Od toga koliko ćemo biti aktivno uključeni u ove postupke ovisi i sudbina naše zemlje i imovine u Republici Srpskoj. Nažalost, i po svemu sudeći, ovaj Zakon neće biti jedini i posljednji atak na našu imovinu, jer smo nedavno šokirani viješću da je u proceduri novi Zakon kojim se na mala vrata omogućava oduzimanje muslimanskih grobalja i mezarja. Groteksno i bolno! Na teritoriji gdje su nekada živjeli u većini sada se i živim i mrtvim Bošnjacima nastoji oteti zemlja koju su svojim radom i znojom stoljećima pošteno stjecali i vrijedno obrađivali. Pred Uzvišenim Stvoriteljem bit ćemo dvostruko odgovorni za našu zemlju. Jedna je ovozemaljska odgovornost, jer braneći svoju zemlju od nestanka mi na najbolji način branimo svoj opstanak i pravo na život i sretniju budućnost. Na ahiretu ćemo biti pitani za imovinu kako smo je stekli i u šta smo je potrošili, a zemlja je naše neizmjerno bogatstvo koje nikada nije izdalo i iznevjerilo svoga savjesnog i odgovornog vlasnika. Kuću nam mogu spaliti, pokretnu imovinu odnijeti i opljačkati, ali našu dragu i rodnu grudu uz Božiju pomoć ne mogu oteti sve dok se za nju svim dozvoljenim sredstvima i do posljednjeg našeg životnog daha hrabro i dostojanstveno  borimo. Gospodaru naš molimo Te za pomoć i prisebnost u postupcima našim. Naoružaj nas strpljenjem, učvrsti korake naše i pomozi nas protiv naroda koji nevjeruje!

Hadždž i kurban bajram

hutba5Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Onome koji je svojim stvorenjima raznolike blagodati dao, neka je salavat i selam na resuli-ekrema i nebijji-muuhterema, Muhammeda,s.a.w.s., onoga koji nam je Allahove blagodati kroz svoj život pokazao i ukazao na njihove vrijednosti. Salavat i selam na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe, i sljedbenike njegovog ummeta do Sudnjega dana.

Ibadete (obrede) je Allah,dž.š., kao blagodat, dao ljudima radi njihovog vlastitog usavršavanja i postizanja trajnog i kontinuiranog zadovoljstva. Pored činjenice da ibadeti ispunjavaju i upotpunjuju pojedinca, ibadeti svoj uzvišeni smisao intenzivno dobivaju ukoliko su obavljeni u džematu. Bitnost džemata (zajedništva) oslikava nam i kur'anski ajet, u kojem Allah dž.š. kaže: “Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte.” (Ali-Imran, 103). Otuda Muhammed, a.s. upozorava da šejtan jede ovcu koja se odvoji od stada te da je Allahova ruka uz džematsko djelovanje (jedullahi me'al džema'ah).

Ukoliko obratimo pažnju na temeljne postulate islamskog vjerovanja, vidjet ćemo da je njihovo izvršenje usko vezano za zajednicu.

Namaz je stroga obaveza svakog pojedinca koja, ukoliko bude obavljena zajednički, ima znatno veću vrijednost. U tom smislu su izdvojeni i posebni namazi čije obavljanje je ispravno jedino kroz formu džemata kao što su džuma i bajrami. Čak se i ispraćaj umrlih sa ovog svijeta u islamu poprati zajedničkim namazom.

Nadalje, koliko god se činio individualnim ibadetom, ramazanski post je daleko više od toga. Zapravo, prije bi se moglo kazati da je savladavanje samog sebe i svojih prohtjeva te razvijanje suosjećanja sa onima koji su lišeni hrane, pića i drugih ovosvjetskih blagodati jedan od najboljih načina razvijanja kolektivnog duha i socijalizacije vjernika.

Slični efekti očekuju se i kroz obavezu zekata kroz koju imućniji muslimani izdvajaju dio svog imetka u korist siromašnih i tako daju svoj doprinos jačanju cjelokupne zajednice.

Ipak, riječ džemat dobiva svoju najpotpuniju afirmaciju kroz obred hadža koji u isto vrijeme i na istom mjestu objedini i po nekoliko miliona muslimana iz svih krajeva svijeta. Hadž se često puta opisuje i kao sveopći kongres muslimana.

Značaj i vrijednost dana hadža, prvih deset dana zul-hidždžeta, dana arefata i kurban bajrama, najslikovitije opisuje Allahov Poslanik,a.s., za koje kaže:

”Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana (prvih deset dana zul-hidždžeta). Prisutni su upitali: ”Allahov Poslaniče, i od borbe na Allahovom putu?” Rekao je: ”I od borbe na Allahovom putu, osim čovjeka koji u borbi na Allahovom putu žrtvuje svoj život i imetak.“ (Hadis-sahih) Iz hadisa se razumije da je svako dobro djelo koje se učini u prvih deset dana zul-hidždžeta Allahu draže od sličnog djela kada se uradi mimo tih dana. Razumije se, također, da je čovjek koji se trudi da čini dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji na tom putu ne preseli, te da se sva dobra djela u njima, bez izuzetka, višestruko nagrađuju.

Prvih deset dana zul-hidždžeta obuhvata dan Arefata i prvi dan Kurban-bajrama, o kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Najveličanstveniji dan kod Allaha je prvi dan Kurban-bajrama, a zatim dan Arefata.“ (Ebu Davud i Nesai – sahih)

Dani hadžijskog ili kurban bajrama su jedinstveni i po obavezi klanja kurbana. Klanje kurbana je obaveza koju jednom godišnje mora izvršiti svaka punoljetna i imućna osoba. O vrijednosti kurbana Allahov Poslanik,a.s., je rekao:

„Zaista među najdraže stvari Uzvišenom Allahu je i klanje kurbana na Hadži-bajram. Sigurno onom koji zakolje kurban neće izostati velika nagrada na budućem svijetu.“

„Kada musliman zakolje kurban, namjeravajući s tim steći Božije zadovoljstvo i čineći to samo, što je to naredio Uzvišeni Allah, to će njegovo dobro djelo dospjeti Allahu prije nego krv kurbana padne na zemlju tj. Allah, dž.š., će primiti taj kurban od svog roba sa najvećim zadovoljstvom i uvrstiti ga u najbolja njegova djela, pa će ga zato na budućem svijetu naročito nagraditi.“

Smisao klanja kurbana je iskrenost činjenja djela, koja je Dragom Allahu bitna, koju možemo vidjeti na primjeru hz. Ademovih,a.s., sinova Kabila i Habila, kada im je Allah,dž.š., naredio da Mu zakolju kurban, te je Habil odabrao jednu najbolju ovcu iz svoga stada, za razliku od svoga brata Kabila, koji tome nije pridavao veliki značaj, pa je Allah primio samo Habilov kurban, kao i kroz iskrenost činjenja djela Ibrahima,a.s., kada mu je bilo rečeno da prinese kao žrtvu svoga sina, on se nije usprotivio, te je bio spreman u ime Allaha i svoga sina žrtvovati.

Ovi dani nas između ostalog, najviše uče zajedništvu, nekoliko miliona hadžija na jednome mjestu, svi u bijelim čaršafima, razbijaju svake društvene, ekonomske ili druge barijere među muslimanima svijeta. Kurban-bajramski dani su dani solidarnosti među muslimanima, u kojima, oni koji imaju pomažu one koji ne imaju, i tako se međusobno saosjećaju.

Molim Uzvišenog Allaha da našim hadžijama primi njihov hadž, da onima koji imaju želju a nemaju mogućnosti, Allah,dž.š., omogući obavljanje hadža, da muslimane svijeta ujedini, onako kako to hadž ujedinjuje muslimane svijeta, da jedni drugima budemo podrška a ne kočnica u životu i radu, da među nama vlada ljubav, poštovanje, solidarnost, saosjećajnost, onako kako to jeste u ovim odabranim danima Gospodaru naš primi od nas naše dove i naša djela, amin!

Hilafet (namjesništvo) i međuljudski odnosi

hutba4Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, Onome koji zna šta je u ljudskim srcima, neka je salavat i selam na Njegovog Miljenika, Muhammeda,s.a.w.s., njegovu časnu porodicu, njegove drugove ashabe i sve Allahove dobre robove koji su živjeli i radili za islam i napustili ovaj svijet sa vjerom u srcu u Uzvišenog Allaha,dž.š.

Današnje društvo i savremeni čovjek, u borbi i utrci sa vremenom i egzistencijom, zaboravlja i napušta temeljne i istinske ljudske vrijednosti. Danas ćemo govoriti o temi hilafeta (namjesništva) i međuljudskih odnosa, jer je institucija hilafeta, nažalost, sve više zapuštena, a međuljudski odnosi i pored svih instrukcija iz Kur´ana i života Poslanika,a.s., su uveliko uzdrmani.

Hilafet je jedna neizmjerno velika odgovornost koju čovjek iz trenutka u trenutak zaboravlja. Dobro nam je poznato da je prvi čovjek, Adem,a.s., izveden iz Dženneta, upravo iz zaborava, zaboravio je ono što mu je Allah Uzvišeni naredio i učinio je prestup. I pored toga, Uzvišeni Allah daje Ademu,a.s., namjesništvo na Zemlji, daje mu najznačajniju funkciju na ovome svijetu, kojeg je Adem,a.s., ostavio svome potomstvu u emanet.

Kroz primjer ashaba Allahovog Poslanika,a.s., Ebu Ubejde,r.a., vidjet ćemo kako se to emaneti treba da čuvaju. U periodu vladavine h.Omera,r.a., Ebu Ubejde,r.a., je bio namjesnik Šama. U jednom trenutku, kada je pokušao da se ponovo vrati Heraklius sa svojom vojskom u izgubljenu oblast, Ebu Ubejda je pored sebe imao veoma malo vojnika. Zbog toga nije bilo moguće da odbrani grad. Odmah je pozvao i okupio stanovnike Šama. Onda ima je kazao sljedeće:“Od vas smo prikupili džiziju(glavarinu), i zbog toga bismo trebali da vas štitimo. Međutim, trenutno nismo u stanju  to da učinimo. Znači nećemo moći da vas štitimo. Ali ćemo svima da vratimo ono što smo uzeli od vas jer nam nije dozvoljeno da taj imetak zadržavamo kod sebe na nepravedan način.“ Nakon toga sve prikupljene džizije su vraćene vlasnicima. Svećenici i kaluđeri su se začudili pred ovakvim prizorom, zatvorili su se u svoje bogomolje i počeli da se mole za muslimane. Ispraćali su muslimane govoreći:“ Ako Bog da, ponovo ćete se vratiti i spasiti nas od Heraklijusova zuluma.“ Ovakvo su živjeli ashabi Allahovog Poslanika,s.a.w.s., i ovakvim pristupom su osvajali srca ljudi, da su se svećenici i kaluđri molili za njihov povratak.

Uzvišeni Allah nas opominje kroz primjer Adema,a.s., šta nas očekuje kada svoju obavezu emaneta zaboravimo. Svi događaji koji se dešavaju oko nas i u nama samima, su najbolja prilika da jedni druge podsjetimo na naš emanet za koji ćemo pred Dragim Bogom odgovarati, kako smo ga izvršili. Da li nam je savjest čista što je naš odnos prema bratu muslimanu i svijetu u kojem živimo takav kakav jeste? Da li smo spremni stati pred Uzvišenog Gospodara a svojim životom nismo spremni razmisliti o onome šta se to dešava u našem svijetu, svojim životima činimo i unosimo smutnju među braću muslimane? Ovo je draga braćo postao virus koji se širio i prenosio i nije ni našu zajednicu ni nas Bošnjake zaobišao. Sve to je rezultat zaborava čovjekovog hilafeta na ovome svijetu.

Ovakve stvari moraju imati uzroke, uzroke koji su pokretači ovih, za muslimane stravičnih događaja. Jedan od tih uzroka trebamo potražiti i u hadisu u kojem nas Allahov Poslanik s.a.w.s. upozorava na vrijednosti koje vjernici treba da posjeduju. Sevban Prenosi da je Allahov Poslanik rekao: Uskoro će doći vrijeme kada će se nad vama, sa svih strana, naklatiti narodi, kao što se gladni naklate nad sahanom. Upitali su ashabi: „Hoće li to tada biti zbog naše malobrojnosti, o Allahov Poslaniče? Rekao je: Ne, vi ćete biti tada mnogobrojni, ali ćete biti kao nanos bujice. Allah će iz srca vaših neprijatelja isčupati strah od vas, a u vaša srca će ubaciti vehn. Upitali su: „A šta je to vehn, o Allahov Poslaniče?“ Odgovorio je: Ljubav prema ovome svijetu i prezir smrti.(bilježi Ahmed i Ebu Davud)

Čovjek ne treba biti nadprosječno inteligentan da primjeti da se hadis Allahovog Poslanika a.s. zaista obistinio. Dovoljno je, ako toga stvarno nismo svjesni, osvrnuti se oko sebe i vidjeti šta se događa u našoj kući, našem gradu, našem dzematu, ili proguglati internetom i pogledati šta se muslimanima dešava diljem svijeta. Najbolji pokazatelj jesu naša braća u Palestini, koji od 1948. godine, a posljednjih godina naročito, ne mogu zaspati mirno, jer dobro obučeni monstrumi svakog trenutka mogu ući u njihovu vlastitu kuću i sve ih bez ikakva izgovora pobiti.

Sve su ovo posljedice čovljekovog zaborava temeljnih principa vjere. Jedan od zaboravljenih princima je zasigurno i princip dogovaranja (šure). Allahov Poslanik,a.s., se za sve društvene probleme savjetovao i dogovarao sa svojim ashabima, nije im rekao ja sam dr. političkih i društvenih nauka, nemam se ja šta s vama dogovarati, nego je kao uzorna ličnost stvorenoga svijeta, sjedio zajedno sa ashabima, više i manje sposobnim ili inteligentnim, ali su se oko svega dogovarali. Ta mala zajednica istinskih vjernika je učinila to što je učinila, manje-više, dobro znamo.

Allah dž.š. u univerzalnoj uputi ljudima kaže: „Allah neće izmijeniti stanje jednog vremena dok se narod ne izmjeni.“ Potvrdu ovog Kur'anskog principa daje i americki psiholog, Stephan Kavi, koji je rekao: Uspjeh našeg društva ne ovisi od toga šta se dešava u bijeloj kući, nego usjeh našeg društva ovisi od toga šta se dešava u našoj kući.

Završit ću riječima šejh Jusufa Kardavija: Ako želimo osnovati istinsko islamsko društvo, ne trebamo umišljati da je to moguće ostvariti perom, odlukom koju izdaje kralj ili predsjednik, ili odlukom parlamenta. To se ostvaruje postupno – idejnim, duhovnim, moralnim i društvenim pripremama.

Molim Uzvišenog Allaha, da našu povezanost sa Sobom pojača našom povezanošću međusobno, da iz naše povezanosti proisteknu idejne, duhovne, moralne i društvene vrijednosti koje će donijeti dobro ovome društvu, i molimo Uzvišenog Allaha da u nasa srca ubaci medjusobnu ljubav, razumjevanje, toleranciju i slozenost, i da time izgradimo zidine dzemata koje neprijatelji islama i muslimana ne mogu, uz Allahovu pomoc unistiti. Amin ya Erhamer-rahimin!!!

Amsal ef. Memić