Muhammed,a.s., (3. dio)

hutbaHvala Allahu,dž.š., Odgajatelju univerzuma, koji je čovječanstvu u svemu stvorenome dao uputu i znakove. Salavat i selam Allahovim poslanicima i vjerovjesnicima, koji su ljudima dolazili sa vjerom u Allaha,dž.š. Posebno salavat i selam donosimo pečatu vjerovjesništva, Muhammedu,a.s., Allahovom Miljeniku, Uzoru i lideru čovječanstva. Salavat i selam njegovoj časnoj porodici, plemenitim ashabima, vrlim šehidima i sljedbenicima njegovog ummeta do Sudnjega dana.

Danas je 24.1.2014.godine i 23.rebiul-evvel 1435.h.g. U mjesecu smo kojeg je Uzvišeni Allah odabrao i blagoslovio  da bude mjesec rođenja Muhammeda,a.s. Hutbe u ovom mjesecu smo posvetili govoreći o najplemenitijoj osobi koja je zemljom hodila. Nismo govorili hronološki, jer smo pretežno svi imali priliku upoznati se sa događajima iz života Muhammeda,a.s. Mi smo ovu priliku iskoristili da govorimo i napravimo kratak osvrt na mišljenja poznatih svjetskih učenjaka koji su govorili o najznačajnijim karakteristikama koje su ostavile poseban dojam na one koji su učili, slušali ili čitali o životu Muhammeda,a.s.

U 21.stoljeću, vremenu kada ljudi žive u neorobovlasničkom društvu, i na život gledaju kao arenu gladijatora u kojem snažniji preživljavaju, ljudi gube iz vida život Muhammeda,a.s., koji se nalazio u, najblaže rečeno, sličnoj situaciji.

THOMAS CARLYLE, britanski historičar je rekao: „Uistinu, ja Muhammeda volim zbog njegovog čistog karaktera, čistog od svakog licemjerja i izvještačenosti, ponikao u pustinji, bio je čovjek nezavisnog mišljenja, koji samo o sebi sudi, ne tvrdi za sebe ono što nije. Nije bio ohol, ali nije bio ni ponižen, potlačen.  Slobodno i jasno korespondira s bizantskim i perzijskim carevima, upućujući ih na obaveze oba svijeta. Znao je sebi mjeru, u teškim ratovima s arapskim plemenima nije se libio snagu upotrijebiti, ali, također, nije u njima zaboravio na milost, plemenitost i oprost. Muhamed se nije žalio na život na ovom svijetu, niti se hvalisao s drugim.“ (u knjizi O herojima i slavljenju heroja, 1840)

U ovakvoj životnoj areni, kakva jeste, jako teško je savremenom čovjeku pronaći balans između milosti i srdžbe, oholosti i poniženosti i sl., pa ćemo vidjeti da su ljudi spremni prodati svoj karakter za materiajlni, prolazni užitak na ovom svijetu. Karakter je posebnost svakog čovjeka koja ga zapravo i čini ljudskim bićem i što je mjerilo čovječnosti svake individue. Karakter se gradi iz minute u minutu, iz dana u dan, iz godine u godinu, a gradi se čitajući korisnu literaturu, izgrađivanjem pozitivnih ljudskih vrlina i neutraliziranjem loših osobina, zapažajući Allahove znakove i ajete u Kur'anu, ljudima i prirodi itd.

Muhammed,a.s., je ispravnim razumijevanjem Allahovog ajeta iz sure el-Beqare, u kome Allah, dž.š., kaže: I tako smo vas učinili zajednicom srednjom, da budete svjedoci protiv ljudi i da bude Poslanik protiv vas svjedok…, uspio izgraditi balans kome se i danas divi cijeli Univerzum i koji veličaju i hvale kako muslimani tako i nemuslimani. Tako, musliman će između škrtosti i rasipništva, izabrati darežljivost, a između kukavičluka i samoubistva, izabrati hrabrost.

Islam je vjera sredine, a muslimani su ljudi sredine, samo što je neophodno ispravno razumjevati pojam sredine, i razumijevati ga onako kako ga je razumijevao Muhammed,a.s.

Imam en-Nesefi i eš-Šewqani ističu da se izraz we kezalike (i tako), sa početka ajeta oslanja na prethodni ajet (el-Beqare, 142), pa dolazimo do zaključka koji glasi: isto tako kao što je Allah,dž.š., učinio Ka'bu geografskim centrom Zemlje, odnosno središnjom tačkom istoka i zapada, tako je i muslimane učinio ummetom sredine između pretjerivanja i zanemarivanja.

Šejh Muhammed Mutewelli ša'rawi potvrđuje zaključke klasičnih komentatora naglašavajući ideološku sredinu ummeta u odnosu na ateizam i politeizam, ali također dodaje da biti u sredini znači biti izložen stranama koje jasno ugrožavaju tu sredinu.

Tako da biti u sredini znači biti u žiži zbivanja, tj. biti aktivan sudionik društveno-političkih procesa. U svakom vremenu.

Šta nam je potrebno da bismo izračunali sredinu nečega, jednog geometrijskog oblika – kruga npr.?

Potreban nam je, naravno, uvid u cjelinu koji nam nudi referencijalne tačke za precizno određivanje sredine ili centra.

Da bismo odredili geografsku sredinu ili centar Zemlje potreban nam je uvid u cijelu planetu, multidisciplinarnost i timovi ljudi….

Da bi ustanovili epicentar ekonomsko-političkih događaja iz kojeg se pokreću važni ekonomsko-politički procesi na širem globusu, potreban je uvid u političke sheme svjetskih geopolitičkih centara moći i detalje njihovih predviđanja demografske slike svijeta, itd.

Vidjeli smo da izračunati sredinu bilo čega, od običnog kruga na listu papira pa do sredine ili centra nekih puno zahtjevnijih društvenih kategorija – nije nimalo jednostavan posao. Nepoznavanje pravih formula, nedovoljna informiranost, nemobilnost, milimetarsko odstupanje od referentnih konstanti, automatski znači gubitak uvida u preciznu sredinu.

Kao rezultat površnog tumačenja prethodnog ajeta među muslimanima se pojavilo uvjerenje da sredina označava sumornu prosječnost, tricu u školi, odsustvo bilo kakvog isticanja, veličanje anonimnosti, drugo ili treće mjesto na takmičenjima, ljigavost u kojoj „uživa“ bubreg u loju, spokoj koji ima onaj koji je u sjenci prvih, odnosno prema životu nako-nako.

Tako su nastale dekadentne krilatice i poslovice koje čine alhemijsku formulu za bižuterijsko pozlaćivanje muslimanske indiferentnosti: zlatna sredina, šutnja je zlato i sve će to narod pozlatiti.

Uskočiti u žižu zbivanja, biti u sredini kružoka mislilaca, aktivno djelovati u centrima iz kojih se pokreću globalna dešavanja, podrazumjeva disciplinarnu intelektualnu gerilu koja nema trenutak za bacanje, lošu ulogu za probanje, kompliment za samolaganje ili udvaranje niti prostora za očajavanje.

Muhammed,a.s., je svoj život usmjerio ka individualnom i društvenom izgrađivanju i napredovanju. To je ono što je dovelo do dobro poznatih rezultata. Za kraj, da ostavimo otvoreno neka pitanja:

Da li imamo pravo ako kažemo da smo na srednjem putu, a nismo upoznali ni život Muhammeda,a.s., a kamoli razvoj vjere i vjerovanja od Adema,a.s., do danas?

Da li korisno iskorištavamo vrijeme koje nam je Gospodar podario?

Šta činimo po pitanju ličnog usavršavanja?

Da li nešto radimo po pitanju napretka naše zajednice?

Neka svako za sebe, sebi i svome Stvoritelju odgovori iskreno, a Muhammed,a.s., je primjer koji svi imamo kako bi na ova pitanja odgovorili pozitivno.

Molim Allaha,dž.š., da naš život ispuni korisnim djelovanjem i djelovanjem na ličnom i društvenom usavršavanju, i da uzor u našem životu bude Uzor čovječanstva, Muhammed,a.s. Da ne bude od onih kojih će se drugi sjećati po lošem, i da budemo od onih kojih će se drugi sjećati po dobru. Molim Allaha da budemo poput ashaba, koji su izgrađivali islamsku zajednicu, ummet, a da ne budemo od onih koji su kvarili svoju zajednicu. Amin!

24.1.2014.godine, Jönköping

Amsal Memić

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s