Hvala Allahu, Gospodaru Univerzuma, Odgajatelju Čovječanstva, koji sve vidi, sve čuje, sve zna i kome ništa skriveno nije. Salavat i selam Allahovim vjerovjesnicima i poslanicima, koji su ljude pozivali u Allahovu vjeru, a posebno salavat i selam Posljednjem Allahovom Poslaniku, Muhammedu,a.s., njegovoj časnoj porodici, plemenitim ashabima i sljedbenicima njegovog ummeta do Sudnjega dana.
Danas je 27.12.2013.godine, i 24. saffer 1435.h.g. Prethodnih šest džuma smo posvetili prvim ajetima sure el-Mu'minun (Vjernici), i osobinama koje Uzvišeni Allah spominje, kada govori o onima koji će uspjeti na ovom i budućem svijetu.
Živimo u vremenu u kojem nam se servira veliki broj informacija, tako da čovjek u jednom trenutku bude u situaciji da ne zna šta je istina a šta nije. Nažalost, svjedoci smo jako velikog broja dezinformacija (krivih ili pogrešnih informacija), što je produkt čovjekove težnje za ostvarivanjem svojih ličnih ili vlastitih ciljeva. Ljudi su ostavili moralne ili etičke kodekse ponašanja, i prepustili se materijalizmu, formi, dunjaluku i tome slično.
U tako dinamičnom životu, jedan od velikih problema današnjeg društva jesu dezinformacije. Čovjek u želji da ostvari ovosvjetske potrebe, je spreman da širi i dezinformacije kako bi ostvario ono što želi. Jednostavno, možemo reći da živimo u vremenu u kojem cilj opravdava sredstvo. Ljudi su se spremni služiti svakakvim sredstvima kako bi ostvarili svoj lični interes.
U staroj Grčkoj je Sokrat bio poznat po tome da je vrlo visoko cijenio znanje. Jednog dana je veliki filozof sreo poznanika, koji mu je rekao: – Znaš li što sam upravo čuo o tvom prijatelju?
– “Samo trenutak – zaustavio ga je Sokrat.- Prije no što mi bilo što kažeš, želio bih da napraviš kratak test. Ime mu je test Tri sita
– Test Tri sita?
– Tako je – nastavi Sokrat. – Prije nego što mi govoriš o mom prijatelju, možda bi bilo dobro da razmisliš o tome što mi želiš reći i propustiš svoje riječi kroz posebna sita. Zato se i zove Test tri sita.
– Prvo sito je sito istine. Jesi li posve siguran, da je to što mi želiš ispričati, istina? – Ne – odgovori čovjek. – U stvari, upravo sam čuo i … – U redu – reče Sokrat. – Dakle, ne znaš sigurno je li to istina ili nije. Probajmo s drugim sitom. Sitom dobrote.
. Želiš li mi ispričati nešto dobro o mom prijatelju? – Ne, upravo suprotno… – Znači tako – nastavi Sokrat, – želiš mi ispričati nešto loše o njemu, ali ne znaš je li to istina. No, još uvijek možeš napraviti test, na raspolaganju ti je još jedno sito. Sito upotrebljivosti.
Da li će mi koristiti to što bi mi želio ispričati o mom prijatelju?
– U stvari, ne… – Dakle – zaključio je Sokrat, – Ukoliko mi želiš ispričati nešto, za što ne znaš da li je istinito, nije dobro a niti korisno, zašto bi mi uopće morao išta ispričati ?
Većina ljudi će reći da voli znanje, da se diči time kako su pametni, mudri i sl. Međutim, da li zapravo imamo korisno znanje ili ne, to je pitanje za sebe. Posljednji Allahov Poslanik,a.s., je svaki dan učio dovu Allahu,dž.š.,:”Gospodaru moj, sačuvaj me od znanja koje mi neće koristiti.”
Allahov Poslanik, a.s., je rekao: „U čovjeku imaju dva organa, ukoliko su ta dva organa zdrava, zdravo je čitavo tijelo, a ako su oni bolesni, bolesno je čitavo tijelo. To su jezik i srce.“
Ebu Hurejre,r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,a.s., rekao:“Ko vjeruje u Allaha i Drugi svijet, neka pazi svojeg komšiju, neka ugosti svoga gosta i neka govori dobro ili neka šuti.“
Prenosi se da je Mudri Lukman bio upitan:“Čime si ostvario taj položaj i takvu čestitost koju vidimo kod tebe?“ On je odgovorio:“Iskrenim govorom, opravdavanjem povjerenja i klonjenjem od onoga što me se ne tiče.“
Prenosi se da je Ebu Bekr b. Ajjaš rekao:“Četverica kraljeva su kazali po jednu mudrost, toliko su slične kao da potiču sa istog izvora. Kisra(perzijski car) je rekao:'Ne kajem se za ono što nisam rekao, ali se mogu kajati za ono što sam rekao.’ Neki kineski car je rekao:'Ako ne kažem nešto, onda je to u mojem posjedu, a ako to izgovorim, onda to mene posjeduje.’ Bizantijski car je rekao:'Lakše mi je zanijekati nešto što nisam , nego zanijekati ono što sam već rekao.’ Indijski car je rekao:'Treba se čuditi nekome ko izgovori nešto što, ako bi se obznanilo, može naškoditi, a ako se ne obznani ne može se koristiti.'“
Iz ovih primjera vidimo kako su mudri i pametni ljudi vodili računa o svome jeziku i pazili su šta su pričali. Danas imaju ljudi koji su postali eksperti za prenošenje tuđih riječi, za prepričavanja tuđih govora, za osuđivanje ljudskog ponašanja, a nisu toga ni svjesni. „rekla-kazala“ postaje naša svakodnevnica i to su za nas danas naučne činjenice, i nažalost moramo potvrditi našu narodnu „čega se pametan stidi, budala se ponesi.“
Molim Uzvišenog Allaha,dž.š., da nas sačuva od znanja koje nam neće koristiti, da nam uzoriti budu životni uzori, da budemo pošteđeni od ne korisnih informacija, i da budemo od onih koji će šutjeti ako neće govoriti dobro. Amin
27.12.2013.godine, Jönköping
Amsal Memić
bizjonkoping.se 