Slijeđenjem sunneta do zdravlja

Od El-Mikkdama ibn Ma'dijekeriba pripovijeda se da je rekao: “Čuo sam od Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: “Čovjek goru posudu od stomaka ne može napuniti. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja koji će mu kičmu ispraviti. A ako ga već mora napuniti, neka trećinu napuni hranom, trećinu pićem, a trećinu neka ostavi za disanje.” Prenosi imam Ahmed , Tirmizi, Nesai i Ibn Madza. Tirmizi je rekao: “Ovaj hadis je hasen.”

Ovaj hadis s njegovim povodom bilježi Ebu Kasim el-Begavi u svom Mu'dzemu od Abdurrahmana ibn el-Mureki'a, gdje stoji: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oslobodio je Hajber, a bio je sav u voćnjacima. Ljudi navališe na voće i nakon nekog vremena obuze ih groznica. Požališe se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa im reče: “Temperatura je smrtni vjesnik i Božiji zatvor na zemlji; ona je dio Vatre. Kada vas obuzme, ohladite vodu u vašim mješinama, a zatim je pospite po sebi između dva namaza ( akšama i jacije).” Tako su i uradili i prođe ih temperatura. Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Allah nije stvorio goru posudu od stomaka. A ako se već mora napuniti, onda neka bude trećinu za hranu, trećinu za vodu i trećinu za vazduh.” Ovaj hadis predstavlja opće načelo za sve osnove medicine.

Kada je poznati Ibn Masevejh pročitao ovaj hadis u knjizi Ebu Hajsema izjavio je: “Kada bi se ljudi pridržavali ovih riječi, bili bi posteđeni svih bolesti i bolova, a ambulante i apoteke prestale bi raditi.” On je ovo izjavio jer je poznato da je prejedanje izvor svih bolesti.

Haris ibn Kaleda, arapski liječnik, izjavio je: “Vrućica je glava svih lijekova, a prejedanje je glava svih bolesti.” Haris, rahimehulah, rekao je: “Ono što ubija ljude i upropaštava zvijeri u divljini jeste uzimanje hrane na hranu prije nego što se probavi.”

Ovo su samo neke koristi umjerenog objedovanja i savjet da se hrana ne “trpa”, jer to škodi tijelu i zdravlju. Umjerenost u uzimanju hrane ima također veliki utjecaj i na srce i njegovo zdravlje. Neznatno konzumiranje hrane ima za posljedicu da omekša srce, ojačava pronicljivost, u duši stvara poniznost, slabi strast i srdžbu. Prekomjerno uzimanje hrane ima suprotne posljedice.

Mirvezi pripovijeda da je imam Ahmed cijenio sustezanje od hrane, skromnost i da ga je jednom upitao: “Zar će čovjek biti nagrađen samo zbog odricanja od strasti?” On odgovori: “Kako da ne bude nagrađen kada je Ibn Omer rekao: “Četiri se mjeseca nisam najeo!” Ja opet upitah Ahmeda: “Može li čovjek imati blago, nježno srce ako je gurman?” On odgovori: “Ja u to ne vjerujem.”

Neki je čovjek rekao Ibn Omeru, radijallahu anhuma: “Hoćes li da ti donesem dževaris?” Ibn Omer upita: “Sta je to?” Ovaj reče: “To pomaže lakšem varenju hrane kada se najedeš.” On mu odgovori : “Četiri mjeseca se nisam najeo, ali ne zato što nisam mogao, nego što sam vidio ljude koji su više gladovali nego što su bili siti.”

Muhammed ibn Vasia rekao je: “Ko malo jede, shvatat će, drugi će ga shvatati, očistit će srce i bit će blag. A prekomjerno uzimanje hrane otežava takvom mnogo čega sto želi.”

Ebu Sulejman ed Darani rekao je: “Kada duša ogladni i ožedni, srce se čisti i postane mehkim, a kada se najede i napoji, srce zaslijepi.”

On isto tako kaže: “Ključ dunjaluka je sitost. Ključ Ahireta je glad. Osnova svakog dobra na dunjaluku i ahiretu jeste strah od Allaha Uzvišenog. Allah daje blagodati dunjaluka  onome koga voli i ne voli. Međutim glad je kod Njega pohranjena i ne da je nikome osim Svojim miljenicima. Draže mi je da se odreknem večere nego da je pojedem, pa da cijelu noć provedem u ibadetu.”

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučio je u tematskom hadisu umjereno konzumiranje hrane slijedećim riječima: “Čovjeku je dovoljno nekoliko zalogaja koji će mu kičmu uspravnom držati…”

Buhari i Muslim bilježe hadis: “Vjernik jede za jedna, a nevjernik za sedmera crijeva.” Ovim se htjelo reći da vjernik jede pristojno i u skladu sa propisima vjere, pa mu je dovoljno i malo hrane, a nevjernik jede proždrljivo, pa mu je potrebno sedmerostruko više hrane negoli vjerniku.

Pored podsticanja na umjerenost u hrani i zadovoljavanju neznatnim njenim količinama, Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem,podsticao je da se višak hrane ponudi drugima , pa je rekao: “Hrana za jednoga dovoljna je za dvojicu, hrana za dvojicu dovoljna je za trojicu, a hrana za trojicu dovoljna je za četvericu.” Prema tome, najbolji raspored  koji vjernik u jelu može napraviti jeste da trećinu odredi za hranu, trećinu za piće i trećinu ostavi za disanje kao što je spomenuto u tematskom hadisu.

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Najbolja generacija je moja, zatim ona koja će doći nakon nje, a zatim ona koja će doći nakon nje. Potom će doći ljudi koji će svjedočiti, ali neće tražiti da se svjedoči, zavjetovat će se, ali te zavjete neće ispunjavati i među njima će se pojaviti gojaznost.”

Ibn Omer, radijallahu anhuma, pripovijeda: “Neki je čovjek podrignuo u drustvu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,pa mu on reče: “Poštedi me tvoga podrigivanja. Najzasićeniji na dunjaluku bit će najduže gladan na Ahiretu.”

Preuzeto iz knjige  “Buđenje ambicija” – Ibn Redžeb el- Hanbeli

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s