Malo gorke čokolade čuva jetru

Španjolski znanstvenici otkrili su da pacijenti s cirozom jetre koji jedu tamnu čokoladu s visokim postotkom kakaa imaju manje oštećene krvne žile i manji krvni tlak u jetri. Ljudi koji imaju problema s jetrom mogli bi imati koristi od svakodnevne konzumacije malih količina tamne čokolade, pokazalo je novo istraživanje predstavljeno na godišnjem međunarodnom simpoziju o jetri koji se održava u Beču. Španjolski znanstvenici otkrili su da pacijenti s cirozom jetre koji jedu tamnu čokoladu imaju manje oštećene krvne žile i manji krvni tlak u jetri. Nastavi čitati “Malo gorke čokolade čuva jetru”

Reumu i artritis liječe pčelinjim ubodom

Ubod pčele kod većine ljudi izaziva nelagodu, a neke čak sili da potraže pomoć liječnika, tako da u jednoj klinici u Pekingu pacijenti čekaju u redu da bi ih one izbole svojim žalcima, pišu mediji.
Terapija pčelinjim ubodima, koja se sastoji od postavljanja pčela na određene točke na tijelu, u Kini se provodi 3 000 godina.
Metoda je slična akupunkturi, ali se umjesto iglica koriste pčelinji žalci. Nastavi čitati “Reumu i artritis liječe pčelinjim ubodom”

Mozak i srce varaju želudac pa je on stalno gladan

Velik stomak

Odluku o gladi donosi mozak, a ne želudac, jer mozak kontroliše nivo šećera i masti u krvi…
Želudac nije prazna kesa za hranu. On je prije svega žljezdani organ, jer proizvodi brojne hromone kao što su: somatostain, glukagon, serotonin, histamin.

Mnogi smatraju da je čovjek gladan kada mu je želudac prazan. Ali čak i osobe kojima je uslijed operativnog tretmana odstranjen veliki dio želuca, imaju osjećaj gladi.
Nastavi čitati “Mozak i srce varaju želudac pa je on stalno gladan”

Ljekovito bilje: Šljive

ŠljivaMalo je voća koje poznajemo s tako izrazito sočnim i slatkim ukusima, kao što su šljive. Njihova sezona se proteže od maja do oktobra, prve sazrijevaju japanske vrste, a u Evropi je doba sazrijevanja šljiva nešto kasnije, tokom avgusta i jesenjih mjeseci.

Šljive pripadaju rodu prunus, a u srodstvu su sa breskvom, nektarinom, višnjom, trešnjom i bademom. Ovo voće ima karakterističnu tvrdu košpicu koja štiti njihovo sjeme.

Smatra se da je evropska šljiva otkrivena prije oko 2.000 godina u predjelu Kaspijskog mora, a u doba Starog Rima već ih je bilo oko 300 vrsta. Svoj put preko Atlantskog okeana šljive su prevalile u društvu hodočasnika, te su ih oni uveli u američke jelovnike u 17. vijeku… Nastavi čitati “Ljekovito bilje: Šljive”