Kupovinom kurbana preko Islamske zajednice i ove godine pomogli povratnicka mjesta

17 Septembar 2014

Autor Elnur Salihovic

Kurbani se kupuju isključivo od Bošnjaka diljem BiH / Kurbani će ove godine biti kupljeni, žrtvovani i podijeljeni na područjima Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika, Žepe, Rogatice, Foče, Višegrada, Gacka, Prnjavora i drugih mjesta / Preko 100 tona mesa podijeljeno u humanitarne svrhe, bolnicama, sirotištima…Kurban kao institucija, propis, obaveza duboko je ukorijenjena u tradiciji muslimana. Tradicija stara hiljadama godina, od Ibrahima i njegovog sina Ismaila alejhima selam, čuvana je kroz generacije muslimana i očuvana sve do danas. Sam pojam kurban primarno znači približavanje, u konkretnom slučaju približavanje Bogu putem prinošenja žrtve i izvršavanja Njegove naredbe. Iako kurban podrazumijeva određenu vrstu žrtvovanja, mnogobrojne su blagodati koje on donosi onome ko ga kolje kao i zajednici u kojoj se ovaj propis izvršava. Musliman koji kolje kurban čisti svoju dušu i štiti sebe i svoju porodicu. Izvršavajući obavezu klanja kurbana, musliman se približava Uzvišenom Allahu, a u isto vrijeme približava se i svojoj porodici, komšijama, prijateljima, siromasima i drugima koji budu obuhvaćeni podjelom kurbanskog mesa.  Najvidljivije blagodati kurbana su u blagodatima od podjele kurbanskog mesa. U muslimanskoj tradiciji utemeljena podjela kurbanskog mesa na tri dijela, jedan za osobu koja ga žrtvuje i njegovu porodicu, drugi za komšije, rodbinu i prijatelje i treći za siromašne i ugrožene osobe, obuhvata širok krug osoba i stoljećima je efikasno sredstvo održavanja i razvoja dobrih međuljudskih odnosa. Kroz ovakav način podjele kurbanskog mesa, koji je preporuka Muhammeda alejhi sselam, naglašena je općedruštvena korist kurbana i podsticanje na međusobno pomaganje i saradnju. Stoga je veoma značajno njegovati tradiciju klanja kurbana u svojim baščama i gore navedene podjele kurbanskog mesa. Međutim, iz godine u godinu sve je veći broj muslimana, pripadnika Islamske zajednice u BiH, prvenstveno onih koji žive u urbanim sredinama u domovini i dijaspori, koji nisu u mogućnosti kurban zaklati na tradicionalno uobičajen način. To ni u kojem slučaju ne umanjuje vrijednost i značaj njihovog prinošenja žrtve. Pripadnici Islamske zajednice u BiH koji nisu u mogućnosti kurbane zaklati kod svojih kuća, već nekoliko decenija imaju priliku da svojim kurbanom postignu i dodatne blagodati na način da njihovi kurbani budu u cijelosti usmjereni za ishranu učenika medresa i studenata, povratnike, javne kuhinje, bolnice, domove za nezbrinutu djecu, djecu bez roditelja i osobe sa posebnim potrebama. Višedecenijska praksa uplata kurbana za potrebe naših mederesa i druge institucije od opće koristi u društvu, koju je inicirao muderris Gazi Husrev-begove medrese rahmetli hafiz Kjamil Silajdžić, pokazala se kao jedan od najznačajnijih projekata za Islamsku zajednicu u BiH sa višestrukim koristima za Zajednicu i društvo u cjelini.

100 tona mesa za humanitarne svrhe

Samo u 2013. godini u akcijama organiziranog klanja kurbana od strane naših medresa i Rijaseta Islamske zajednice u BiH, zaklano je 11.806 kurbana i dobiveno je više od 300 tona mesa. Kurbansko meso iz ovih akcija je prvenstveno korišteno za ishranu učenika medresa i studenata islamskih fakulteta, ali je značajan dio, više od 100 tona mesa, podijeljen u humanitarne svrhe za javne kuhinje, bolnice, studentske domove, domove za nezbrinutu djecu i osobe sa posebnim potrebama, staračke domove, vrtiće, povratnike i siromašne i ugrožene osobe. Svaka od medresa vodi akciju klanja kurbana za svoje potrebe za uplate iz Bosne i Hercegovine, a Rijaset Islamske zajednice imenuje komisiju koja vodi akciju za uplate iz bošnjačke dijaspore i kordinira rad komisija na nivou medresa.  Može se reći da je akcija kurbana i prikupljanja kurbanskih koža, zajedno sa organiziranim prikupljanjem zekata i sadekatu-l-fitra od strane Islamske zajednice u BiH, bila ključna za očuvanje i razvoj odgojno-obrazovnih institucija Islamske zajednice u BiH, a samim tim i očuvanje i razvoj Islamske zajednice u BiH.

Ove godine već 1.150 kurbana kupljeno

Koliko god je važan aspekt podjele kurbanskog mesa, važan je i aspekt nabavke kurbana, što se veoma često zanemaruje. Puni efekat i  dodatnu blagodat od našeg kurbana možemo postići ukoliko naše kurbane nabavljamo na domaćem tržištu, a posebno u područjima gdje žive naši povratnici u manjem BiH entitetu. Uzgoj kurbana je velika prilika za razvoj područja u kojem žive naši povratnici. Svjedoci smo da mnoge domaće i međunarodne humanitarne organizacije u dane Kurban bajrama dijele velike količine kurbanskog mesa povratnicima. Kupovina kurbana od povratnika je mnogo veća i strateški važnija podrška, od same podjele kurbanskog mesa u tim područjima. Nažalost, od oko 200.000 kurbana, koliko se zakolje u Bosni i Hercegovini u dane Kurban-bajrama najviše koristi imaju prepodavači, uvoznici i susjedne zemlje. Vrijednost kupljenih kurbana u dane bajrama prelazi vrijednost od 60 miliona KM. Ove činjenice ukazuju na gotovo neiskorištenu blagodat kurbana za razvoj naše države i podrške jednoj od najznačajnijih kategorija u našem društvu. Bošnjaci u Srebrenici, Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, Foči, Višegradu i drugim mjestima gotovo da nemaju mogućnost zaposlenja u institucijama i kompanijama u manjem BiH entitetu i jedinu opciju da opstanu vide u poljoprivredi i stočarstvu.

Svake godine kupovinom se pomažu bh domaćinstva

Komisija Rijaseta Islamske zajednice u BiH je prepoznala potrebu značajnijeg otkupa kurbana u povratničkim područjima i ove godine 1.550 kurbana je već ugovoreno da se kupi u manjem BiH entitetu, uglavnom u Podrinju. Kurbani će biti kupljeni, žrtvovani i podijeljeni na područjima Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika, Žepe, Rogatice, Foče, Višegrada, Gacka, Prnjavora i drugih mjesta. Svakako, broj kupljenih kurbana na tim područjima će zavisiti i od broja uplata koje dođu iz bošnjačke dijaspore za ovu akciju. Sigurno da dobro osmišljenim aktivnostima možemo ostvariti dodatne blagodati koje nam pružaju naši kurbani, kako bi učinili našu zajednicu i društvo sretnijim i ojačali našu državu. Krajnje je vrijeme da prestanemo sa eksperimentima, poput klanja kurbana u drugim državama, samo zato što je to par desetina maraka jeftinije, da se putem kurbana još više približimo jedni drugima i kurbane kupujemo i koljemo u svojoj zemlji, kupujući od naših uzgajivača, posebno povratnika. Molimo Uzvišenog Allaha da u narednim godinama još pažljivije prilazimo našim kurbanima i nastojimo da maksimalno iskoristimo blagodati naših kurbana, postižući bolje efekte za našu državu i društvo.   http://www.preporod.com

Predavanje Hafiza Husejn ef. Čajlakovića u Bosnjackom dzematu Jönköping

Predavanje Hafiza Husejn ef. Čajlakovića u Bosnjackom dzematu Jönköping

U petak 12.decembra 2014.god.  u prostorijama Bosnjackog  mesdzida Jönköping sa pocetkom u 18 sati.

 Pocastite nas svojim prisustvom i obogatite i oplemenite svoje duse!!

Dobro nam dosli !!! Bujrum!!

Hafiz Husejn Čajlaković je poznati bosanskohercegovački imamhafiz i vaiz.

Hafiz Husejn Čajlaković je rođen 30. januara 1963. godine u Orahovici kod ZeniceGazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1983. godine. Od 1986. godine nosi časno zvanje hafiz Kurana. Trinaest godina obavljao je dužnost imamahatiba i muallima u džematu Babići (OrahovicaZenica), a od 1997. godine imam je u džematu Poljice, također na području Medžlisa Islamske zajednice Zenica. Prvi je imam u Zenici, koji je nakon Drugog svjetskog rata, klanjao teravih namaz s hatmom. Na takmičenju učača Kurana u Zagrebu dva puta osvajao je drugo mjesto, a drugo mjesto osvojio je i u Sarajevu u hifzu cijelog Kurana. Završio je trogodišnji studij na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici.  Husejn Čajlaković spada među najpoznatije i najomiljenije bosanske vaize, govornike. Putuje po džematima u BiH i dijaspori. Predavanja je držao u bosanskim džematima u AmericiNjemačkoj i Švicarskoj dr.  Autor je velikog broja knjiga sa islamskom tematikom. Snimio je nekoliko CD i DVD-ova sa svojim govorima, koji sadrže mnoge šaljive, ali vrlo poučne anegdote. Najpoznatiji CD-ovi su mu “Biseri mudrosti” 1 i 2.

Jevmi Asura

Jevmi Ašura

بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيمِ

Nalazimo u mjesecu Muharremu. Mjesecu koga je Allahov Poslanik Muhammed a.s. nazvao Šehrullahi, El-Muharrem (Allahov mjesec- Muharrem). Tačnije, upravo smo na samom početku ovoga mjeseca.  On je značajan po tome što se prva trećina kod muslimana naziva Jevmi Ašura. A šta ona znači i sa nama  i bez nas svakako bi se trebali zapitati. Svevišnji Allah je isto tako stvorio dvanaest mjeseci po kur anskom ajetu koji glasi;

“Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!” Et-Tevbe 36. Istinu je rekao Allah Uzvišeni!

Allahov Poslanik a.s. je rekao:”Najodabraniji post poslije mjeseca Ramazana je post u Allahovom mjesecu Muharremu, a najodabraniji namaz poslije propisanih- farz namaza- je noćni namaz-sallatul-llejl.” (Prenosi Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i En-Nesai)

Iz mnogih predaja koje su zabilježene u hadiskim zbirkama i knjigama Sira (životopisa Poslanikova a.s.) saznaje se da su ashabi ovaj dan obilježavali dobrovoljnim postom. Vjerovatno zbog toga što je post Allahu dž.š. najmiliji ibadet. Za njega je  Allah dž.š. pripremio posebnu nagradu. Zato je primjetno da su ashabi i druge značajne događaje i dane  obilježavali postom. Voljeli su da budu postači u takvim prilikama.Kao što je ovdje slučaj sa Jevmi ašura. Što ne znači da se ne može i na drugačiji način obilježiti blagdani i značajni datumi, kao što je tribinama sa obrađivanjem tema i aktuelnim predavanjima o značaju tih blagdana ili značajnih datuma.Ili učenjem mevluda i skupovima vjernika i vjernica u džamijama.

Kada je Muhammed a.s. došao u Medinu i vidio Jevreje da poste deseti dan Muharrema upitao je “Šta je to?”Ovo je dobar dan- odgovorili su, dan u kome je Bog spasio Izraelićane od njihovog neprijatelja (faraona) i Musa ga je za to postio. Pa ja sam Musau preći od Vas- rekao je Muhammed a.s. On ga je potom postio i naredio da se posti.” ( Buhari str. 166 III tom)

Obilježavanje postom deseti dan Muharrema je bilo uobičajeno u praksi ashaba posebno prije objavljivanja obaveznosti posta mjesecom Ramazanom. Nakon toga je post ovim danom ostao u statusu dobrovoljnog posta (nafile) Koje htio postio ga je i imaće nagradu za to, a ko ne bude postio nejma kazne a nejma ni nagrade.

Iz gore citiranog hadisa koji prenosi Buharija između ostalog imamo dvije poruke:

1) Ono što smo već rekli; da se određeni značajni događaji kao što je situacija kada je Allah dž.š. pomogao vjernicima,  obilježe postom , kao Allahu dž.š. najdražim djelom za koju je Allah dž.š pripremio posebnu nagradu.

2) Primjer Jevreja koji pamte historiju i vjerno obilježavaju historijske događaje posebno one koji su nešto značile za njihov narod i za njihovu vjeru. Koliki je period prošao od Musa a.s. do Jevreja  Muhammdovog doba, ali oni pamte i obilježavaju postom dan u kome je Allah dž.š. pomogao Izraeličane. Pa i mi smo preći kao sljedebnici Islama da obilježimo te događaje jer iz njih je jasno da je Allah dž.š. pomogao vjernike protiv nevjernika, sljedbenike Musa a.s. protiv diktatora Firavna alejhi lenetullahi, neka je Allahovo prikletstvo na njega.

Ebu Katade r.a. prenosi da je upitan Allahov Poslanik o postu desetog dana Muharrema (Jevmi ašure), pa je rekao da post ovog dana  briše grijehe za proteklu godinu.”(Prenosi Muslim )

Prenosi Alija r.a. da ga je pitao jedan čovjek u kojem mjesecu  mu naređuje da posti nakon obaveznog ramazanskog posta.Alija mu je na ovo pitanje odgovorio sljedeće:” Bio sam jedne prilike kod Allahova Poslanika a.s. kada ga je jedan čovjek upitao o ovome što si ti mene sada pitao, pa mu je Allahov Poslanik a.s. rekao:”Ako želiš da budeš postač poslije obaveznog ramazanskog posta onda posti u Muharremu, jer je to Allahov mjesec u kome je Allah dž.š. oprostio narodima i u kome će oprostiti i drugim narodima.”(Prenosi Tirmizi )

Muslimani imaju dosta razloga da obilježavaju ovaj dan kako postom tako i drugim manifestacijama; tribinama, predavanjima, mevludima i sl. U islamskim izvorima se spominju neki događaji koji su se desili upravo na deseti dan Muharrema (jevmi ašura) i mi ćemo ih ovdje samo ovlaš spomenuti:

1) Ademu a.s. je oprošten prekršaj koji je učinio u džennetu nakon Iblisovog zavođenja i prevare.

2) Nuh a.s. se sa svojim vjernicima iskrcao na planinu Džudijj, nakon što je potopljen njegov narod, odnosno nevjernici iz njegovog doba.

3)Junusa a.s. je na ovaj dan izbacio kit na obalu nakon što mu je Allah dž.š. oprostio njegovu pogriješku.

4) Musa a.s. se spasio od Firaunove vojske prolazom preko Crvenog mora, on i njegovi sljedbenici a Firavn je utopljen.

5) Jusufa a.s. je izbavila karavana iz bunara u koji su ga bacila njegova braća.

6) Rođen je Ibrahim a.s.

7) Jakubu a.s. je vraćen vid nakon dugogodišnjeg plača za svojim sinom Jusufom.

8) Ejjub a.s. je ozdravio od bolesti kojok je bio iskušan od Allaha dž.š. na ovaj dan.

9) Sulejman a.s. je postao vladar nad Izraeličanima na ovaj dan.

10) Rođen i podignut Isa a.s. na ovaj dan.

11) Muhammedu a.s. objavljen ajet u kome ga Allah dž.š. obavještava da mu je oprošteno sve što je prije činio i što će činiti u buduće.

http://www.rijaset.ba