Allah, dž.š., je apsolutno dobro i izvor svakog dobra. Zlo pak koje nas zadesi izvor smo mu sami. On, Uzvišeni, objavljuje Kur'an da nas vodi putem dobra. U pozivu na taj put Kur'an se služi slijedećim metodama: podstiče čovjeka na razmišljanje o Allahovim dž.š. stvorenjima, o zemaljskim i nebeskim stvarima. „Zašto oni ne pogledaju devu kako je stvorena, i nebesa kako su uzdignuta, i planine kako su raspoređene, i zemlju kako je rasprostrta….“ Razmišljanje o Allahovim dž.š. stvorenjima osnažuje vjeru u ljudskim srcima. Zato je Allah dž.š. kroz objavu vrlo često naglašavao nužnost razmišljanja. Kur'an se koristi i kazivanjem o prethodnim narodima. Kur'an nam kazuje o ljudima i narodima koji su živjeli prije nas, kako dobročiniteljima tako i zločiniteljima. Kazuje nam o dobročiniteljima kako bi nam oni bili uzor i o zločiniteljima kako bismo vidjeli gdje su ostali. Kur'anska kazivanja o prethodnim narodima nisu stavljena u historijski kontekst, ne bave se mjestom i vremenom događaja, već se smještaju, a Kur'an je sve vremena knjiga, u kontekst univerzalnosti, u univerzlane poruke borbe dobra protiv zla. Tako nam ta kazivanja o prethodnim narodima ne sluze da upoznamo historiju već da nam ona bude učiteljica života. Jer, Uzvišeni Bog kaže: „Zaista u kazivanjima o njima pouka je za razumom obdarene“. Koristi se Uzvišeni u Kur'anu metodom pobuđivanja unutarnjih osjećanja u čovjeku, osjećanja koje će ga kao vjernika nagnati da traži odgovore na vječita pitanja: ko me je stvorio, zašto sam tu i kuda idem.
Ta pitanja čovjekovu prirodu približavaju, dovode u ono što jest spram čovjekove prirode. „A ti lice svoje usmjeri pravoj vjeri“, veli Uzvišeni Bog. Spram nje je Allah dž.š. čovjeka stvorio. „Ne treba da se mjenja Allahova vjera“. Našim potrebama Allah dž.š. je vjeru približio. I ne treba mjenjati vjerske propise već mjenjati sebe i usklađivati svoje ponašanje spram tih propisa. Obveseljava i opominje, obećava i prijeti. Allah dž.š. u Kur'anu koristi metode u pozivu čovjeka na dobro. Obveseljava vjernike, opominje nevjernike, obećava dobročiniteljima, prijeti zločiniteljima. „Kome knjigu dijela damo u desnu ruku lahko će račun položiti, ali kome tu knjigu u lijevu ruku damo teško će pred Gospodarom račune položiti“. Sve ove metode kur'anske u funkciji su postizanja ciljeva koje vjera pred tebe postavlja, a ciljevi su vjerovanje, iščistiti ljudski um od praznovjerja, od lažnih božanstava i dovesti čovjeka da temelji svoj život na istniskom vjerovanju, na čistoj duhovnosti. Amentu billahi, ve melaiketihi… A to vjerovanje, istinsko vjerovanje je življenje vjere. Kad god sebi postavite pitanje ‘kakav sam vjernik’, odmah postavite i slijedeće pitanje ‘šta je vjera ako me djelo ne podstakne, kakva je vjera ako te na sabah ne probudi, šta je vjera ako te ne podstiče na dobro…“, stoga kad Kur'an pred sebe postavlja cilj da ljudi vjeruju onda je to sadržano u ajetu: „Reci: i namaz moj, i obredi moji, i život moj i smrt moja sve pripada Allahu“. Svaki dan života mog treba biti protska vjerom. Otuda, iz vjerovanja proizilazi i drugi cilj a zove se djelovanje. Allah dž.š. u Kur'anu često ponavlja sintagmu: „Oni koji vjeruju i čine dobra djela“.
Vjera je istinska tek kad podstakne čovjeka da djeluje, da čini ono što Allah dž.š. od njega traži, da se oslobada loših navika a izdvaja one koje ce ga u okrilje Allahovog dž.š. zadovoljstva dovesti. I konačno treći cilj jeste propis. Život po propisu. Propisi su brana naše vjere, namaz je brana naše vjere, post ojačava našu vjeru, život u propisima jest ojačavanje naše vjere svaki dan. Kur'anske metode vjekovima su iste. Njegovi ciljevi identićni su. Ti metodama i stremeći tim ciljevima Kur'an je od čovjeka koji je bio ogrezao u svakovrsnom poroku načinio onog kojem je još za života obećan Džennet, kakvi su ashabi Poslanikovi. Koristeći se tim metodama i stremeći tim ciljevima Kur'an je od naroda koji su bili barbari, nepismeni, načinio nosioce civilizacija, civilizacije i civilizacijskih tekovina. Eto Kur'ana tu ispred nas, eto Kur'ana u tvojoj kući na polici, eto ga svugdje oko nas osim u nasim životima. Kur'anske metode da razmišljamo o Božijim stvorenjima kako bi osnažili svoju vjeru, da pouku iz kazivanja o prethodnim narodima uzimamo, da u sebi pobuđujemo osjećaj pripadnosti vjeri i tražimo odgovor na vječita pitanja i da budemo od onih koji će biti obveseljeni jesu metode koje važe i danas. „Allahova vjera nikad se ne mjenja“. Ljudi se moraju mjenjati i usklađivati svoj život spram te vjere. Stoga, dragi brate, Allah dž.š. u Kur'anu obraća se razumom obdarenim. Baš tebi. Zašto ne pogledaš devu kako je stvorena, dakle te životinje oko sebe i baciš pogled u nebo kako je uzdignuto, i vidiš kako su planine raspoređene i zemlja kako je rasprostrta… i iz svega toga čitas ajete, znakove Božijeg postojanja i osnažujes svoju vjeru. Zašto ne vidiš kako su živjeli narodi prijašnji, ali uzmi i pouku iz života bližih predaka tvojih i uči iz grešaka njihovih kako bi razumio Poslanikov hadis da vjernika iz jedne rupe zmija dvaput ne ujeda.
I ne treba mjenjati metode koje Kur'an ima jer su nepromjenjive i ciljevi njegovi su vječni. Mi trebamo se odazvati njegovom pozivu i čuti šta nam poslanik Muhamed s.a.v.s. veli: „Nema većeg siromaštva od neznanja niti većeg bogatstva od pameti, od znanja“. Tome nas poziva Kur'an svojom prvom metodom, razmišljaj i uči. Poslanik veli: „Ljudi se na dunjaluku ponose mnoštvom imetka a na ahiretu će se ponositi bogobojaznošću i mnoštvom djela“. Svi koji su se na dunjaluku ponoslili mnoštvom imetka u kazivanju o prethodnim narodima vidjeli smo da su propali a najnaglašenja propast takvog jest Karun i zlato njegovo iz vremena Musa a.s. I konačno Poslanik veli: „Nisam vidio ništa na zemlji slično Džennetu a da su ljudi od toga bježali, i nisam ništa slično vatri na dunjaluku vidio da su ljudi u to hrlili i žurili, zašto onda ponašanjem svojim na ovom svijetu od Dženneta bježe a vatri hrle“. Uzvišeni Bože pomozi nam da razumijemo kur'anske metode i ostvarimo kur'anske ciljeve. Amin.
bizjonkoping.se 