HURME – veoma zdravo i nezaobilazno voće na iftarima postača

Hurme-RamazanPalmina stabla hurmi uzgajaju se zbog njihovih jestivih plodova. Hurme su voće koje se mnogo koristi u različitim dijelovima svijeta i važan su dio ishrane u arapskim zemljama. Proizvode se u trideset pet različitih zemalja na oko 2,9 miliona hektara.Glavne zemlje koje uzgajaju i prodaju hurme su Egipat, Saudijska Arabija, Irak, Iran, Pakistan, U.A.E., Alžir, Libija, Tunis, SAD, i male količine u Španiji, Meksiku, Jemenu i Palestini.

Palmino stablo hurme počinje davati plodove već u dobi od ped godina, a period davanja ploda traje do šezdesete godine starosti. Prinos hurmi ovisi o mnogim faktorima. Neki plodovi sazrijevaju u ranoj sezoni, dok drugi ne sazriju do kraja sezone (august/septembar). Postoje različite vrste među hurmama, prema nekim podacima oko 550 vrsta. Tako, prema jednom istraživanju, zabilježeno je da 367 vsta hurmi ima u Iraku, 26 u Egiptu, 22 vrste u Sudanu, 244 u Maroku, 400 u Iranu, 250 u Tunisu i 196 u Americi. Najbolje vrste hurmi su veoma rijetke. Jedna od boljih vrsta hurmi je medinska ‘adžva koju Allahov Poslanik, ‘alejhissselam, spominje u hadisima zbog njene vrijednosti.

Četri faze sazrijevanja

Hurme sazrvijevaju u četri različite faze koje su poznate po arapskim terminima: kimri (nezrela), khalal (pune veličine, zrela i hrskava), rutab (zrela i mekana) i temra (zrela, sušena na sucnu). U kimri fazi je nagli porast u veličini hurme i sa niskim je nivoom šećera. To je period najveće aktivnosti kiseline i vlage (do 85%). Na kraju ove faze hurma počinje dobivati žutu ili crvenu boji, u zavisnosti od vrste hurme, kada se navedene karakteristike hurme mijenjaju. Kada hurma pređe u khalal fazu, plod je već botanički zreo i sjeme može klijati. U ovoj fazi težina ploda polahko opada, vlaga se smanjuje i količina šećera se povećava. Kada voće počinje da dobiva smeđu boju, tada hurma prelazi u treću fazu: rutab, kada se težina hurme smanjuje zbog smanjenja nivoa vlage i djelimične inverzije saharoze u invertni šećer, kora od ploda tamni, a plod se smekšava. Tada se vlaga spušta na oko 35% i hurme se u ovoj fazi prodaju kao svježe voće. Samo ukoliko su hurme ostavljene i dalje na palmi preći će u temr fazu.

Hemijski sastav hurme

Uz obilje vitamina i minerala, hurma ima za 25% više kalija nego banana, dok je količina masti, natrija i kolesterola na niskom nivou. Hurme se razlikuju od ostalog voća u tome što imaju botaničku zrelost u tri različite faze, kada je hemijski sastav hurme različit. Poznavanje hemijskog sastava hurme je od iznimne važnosti.

Hurma ide iz jedne krajnosti vlage (85% u kimri fazi) u drugu (5-10% u suhim pustinjskim hurmama). Između toga postoji nekoliko nivoa vlažnosti. Sadržaj vlage može biti umjetno manipulisan sušenjem (bilo na suncu ili dehidracijom) da se ona ukloni, ili (vakumskom) hidratacijom ili parenjem, da se vlaga poveća.

Šećeri predstavljaju najzastupljeniju komponenetu u hurmama. Svi šećeri u hurmama sadrže mješavinu saharoze, glukoze i fruktoze (od kojih su zadnja dva derivati od saharoze nakon inverzije). Relativna količina saharoze, fruktoze i glukoze je određena uglavnom prema vrsti hurme, ali se može reći da većina hurmi pripada vrsti invertnih šećera, tj. da se nalaze u fazi kada je skoro sva saharoza pretvorena u glukozu i fruktozu.

Proteini i masti se pojavljuju u malim količinama u hurmi. Masti su uglavnom skoncentrisane u kori hurminog ploda, a više imaju ulogu u zaštiti voća od vanjskih uticaja nego što je to radi njihove hranjive vrijednosti. Proteini se javljaju u hurmama u rasponu 1 – 3%. Hurme sadrže elementarni hlor koji se koristi u zaštiti zuba od propadanja. Selenijum, drugi elemenat za koji se vjeruje da pomaže u prevenciji od kancera i da je važan za imune funkcije organizma, takođe se nalazi u hurmama. Proteini u hurmama sadrže 23 vrste amino kiselina, od kojih se neke ne nalaze ni u najpopularnijem voću, kao što su narandže, jabuke i banane.

Hranjiva vlakna su prisutna u hurmi u prosjeku 6,4-11,5%. Ova vlakna su bitna, jer sprečavaju apsorpciju LDL holestarola. Osim toga, vlakna djeluju kao glavni laksativi. Na ovaj način se štiti membrana debelog crijeva, što sprečava hemikalije koje uzrokuju kancer da se vežu za debelo crijevo.
Zrela hurma sadrži vitamine A, C, B1, B2 i niacin u umjerenim količinama. Hurma je, također, dobar izvor natrija, magnezija, kalcija i željeza. Dovoljna količina hlora, bakra, sumpora i fosfora je takođe prisutna u hurmi. Osim toga, hurma sadrži i boron, kalcijum, kolbat, željezo, magnezijum, mangan, potasijum, sodijum i cink. Kalcijum je važan mineral koji je esencijalan za sastav zuba i kostiju, i neophodan je tijelu za stezanje mišića, zgrušavanje krvi, i provođenje nervnih impulsa.

Zdravstvene koristi hurme

Voće ima jako koristan efekat na ljudski metabolizam. Kada bolesna osoba konzumira voće, obezbjeđuje organizam šećerima i mineralima. Voće je bogato kalcijumom i željezom, a u ovim sastojcima hurma se posebno ističe. Ovi minerali su esencijalni za jake kosti i dobru krv. Vlaknaste materije u voću pružaju lakši prolazak hrane u digestivnom traktu i jednostavan rad crijeva. Šećeri i organske kiseline, koje se nalaze u voću, povećavaju njihov laksativni efekat, te na taj način sprečavaju zatvor.

Potencijalne zdravstvene koristi voća i povrća pripisuju se polifenolima iz njihovog sadržaja, tačnije flavonoidima o kojima se mnogo pisalo u zadnjih desetak godina zbog njihovog biološkog efekta. Nedavna istraživanja su pokazala da hurma može biti dobar izvor ovih aktivnih komponeneti. Također je otkriveno da hurma ima potencijalnu sposobnost da uguši slobodne radikale koristeći različite metode, čak i unutar studija koje su našle mali sadržaj ukupnih fenola.

Fenolski spojevi sadrže antioksidativne sposobnosti. Nedavno istraživanje je otkrilo takve aktivnosti na hurmama iz Alžira, Omana i SAD-a. Antioksidanti, koji mogu suzbiti reaktivne složene radikale, mogu spriječiti okisdaciju drugih molekula i na taj način imati efekat u promociji zdravlja u prevenciji degenerativnih bolsti. Interes za antiokisadantima se povećao iz razloga što imaju visok kapacitet u istjerivanju slobodnih radikala koji su povezani sa različitim bolestima.

Problemi sa tankim i debelim crijevom mogu uzrokovati različite bolesti što se uveliko odražava na opće zdravlje. Održavanje zdravlja crijeva je veoma bitno, a način postizanja ide upravo preko prehrane, tj. unošenja u probavni trakt onoga što vraća crijevnu floru u normalno stanje. Hurma to upravo čini sa svojim nikotinskim sastavom poboljšavajući zdravlje crijeva, sprečavajući razvoj negativnih i pospješujući razvoj pozitivnih bakterija potrebnih za bolji rad crijeva. Hurme, također, pomažu kod dijareje zbog potasijuma kojeg sadrže u sebi. Potasijum je isto tako potreban organizmu radi održavanja zdravlja i balansa centralnog nervnog sistema, a potreban je i za kontrakciju mišića, što uključuje i lupanje srca.

Velika količina šećera, odnosno glukoze, fruktoze i saharoze, u hurmi daje insnatnu energiju. Tijelo koristi karbohidrate da pravi glukozu, što tijelo koristi da prevede u energiju, a zatim tu energiju koristi za efikasnije kretanje i rad. Glukoza se može odmah koristiti ili skladištiti u mišićima i jetri za kasniju upotrebu. Hurme imaju značajnu količinu željeza što je čini dobrim lijekom u slučaju anemije.

Hurma sadrži tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6 i pantotensku kiselinu, a svi ovi vitamini su u grupi koja se zove B-kompleks, i oni imaju mnoge zdravstvene funkcije. Odgovorni su za održavanje ispravnog nivoa glukoze, obezbjeđujući energiju i proizvodeći krvne ćelije, između ostalog. Hurma je dobar izvor kalcijuma koji je esencijalan za kosti.

Hurma u Kur'anu i hadisu

Hurme i stabla hurme spomenuti su u Kur'anu na oko dvadeset mijesta. Broj spominjanja ovog voća u Kur'anu ističe njegov značaj. Poznat je kur'anski ajet u kojem se spominje slučaj Merjeme kada su je porođajne muke odvele do palminog stabla, pa je Allah savjetuje preko meleka da zatrese stablo i nahrani se hurmama.

Poslije nju porođajne muke odvedoše do pamina stala, te zakuka:“Kamo sreće da sam prije ovog umrla i da sam u zaborav potpuno utonula“ Tada je neko ispod nje dozva: „Ne budi tužna, jer Gospodar tvoj dao je da ispod tebe poteče voda. I zatresi stablo palmino, pa će po tebi pasti svježih datula. – Tako jedi i pij, i budi vesela…“ (Merjem, 23.-26.)

Mnogobrojni su hadisi koji govore o hurmama. Ovdje ćemo spomenuti jedan hadis u kojem Allahov Poslanik, ‘alejhisselam, spominje medinsku hurmu ‘adžvu: „Ko god uzme sedam hurmi za svoj doručak neće patiti od otrova, a niti od opčinjenosti taj dan.“ (Muttefekun ‘alejhi)

Značaj hurme za postača

Allahov Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, imao je običaj iftariti svježim hurmama, ili suhim ukoliko ne bi našao svježe, prije nego što bi klanjao akšam-namaz. Postoje medicinske koristi u ovome. Tokom posta, želudac se isprazni, tako da jetra ne može naći dovoljnu energiju da prenese u druge organe. Slatka hrana najbrže stiže do jetre i šećeri se u njoj najlakše pretvaraju u energiju. Kada postač iftari hurmom, ona iz želuca stiže do jetre, a jetra onda šalje potrebnu energiju do ostalih organa i na taj način tijelo je spremno da prihvati i preradi hranu koja se nakon toga za iftar konzumira. Ukoliko se post prekida odmah jedenjem cijelog oborka, čini se šteta tijelu koje je već zbog posta bilo u stanju slabosti. Međutim, prekidanje posta prvo hurmom pomaže u procesu varenja hrane i daje energiju koja pomaže varenju iftarskog obroka.

Piše: Fatima Jašarević

akos.ba

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s